Močvarno područje kao prirodni filtar otpadne vode
Indijski grad Kolkata otpadnu vodu pročišćava u potpunosti biološkim procesom
Močvare su jedinstveni i osjetljivi ekosustavi, središta velike biološke raznolikosti kako zbog vlažnih, tako i suhih dijelova te su od velike važnosti za okoliš i ljude. Njihov potencijal za pročišćavanje onečišćene vode na okolišu potpuno prihvatljiv način prepoznala je Indija i u gradu Kolkata izgradila najveći sustav obrade otpadne vode temeljen na biološkim procesima unutar močvarnog područja. Mogućnost obrade otpadne vode samo je jedna od koristi ovog močvarnog područja.
Na istočnom močvarnom području indijskog grada Kolkate (engl. East Kolkata Wetlands; u daljnjem tekstu EKW), 198 milijuna galona komunalne otpadne vode grada tretira se svaki dan procesom bioremedijacije. Ovo močvarno područje ne samo da smanjuje opterećenost gradskog kanalizacijskog sustava otpadnim vodama, već pridonosi i plodnosti vodenih vrtova te gradove na nižim nadmorskim visinama štiti od poplava.
Kako izvještava The Better India, EKW je jedini potpuno funkcionalan biološki sustav za obradu i upravljanje kanalizacijskim otpadnim vodama. Ono što je nekad bilo područje slabo poplavljene slane močvare s rijekama sporog toka, sada je ogromna mreža prirodnih i umjetno napravljenih močvara okružena tzv. zelenim nasipima i kanalima.
Kao što se najveći urbani park Kolkate Maidan naziva plućima grada, EKW se s pravom može smatrati njegovim bubrezima. Močvarnu mrežu održavaju lokalni poljoprivrednici i ribari. Svakog dana, močvare primaju blizu 750 milijuna litara gradske otpadne vode. Uz pomoć sunčeve svjetlosti, kisika i mikrobne aktivnosti, onečišćujuće organske tvari otpadne vode razgrađuju se biološkim putem!
Glavni procesi sustava
Gradske otpadne vode usmjeravaju se u sustav kroz labirint malih ulaza, od kojih je svaki vođen od strane jedne ribarske zajednice. Zajednice su zadužene za kontrolu ulaza otpadne vode. Nakon uklanjanja onečišćenja iz komunalne vode, dalje u okolnu plitku močvaru protječe samo čisti gornji sloj vode.
Parabolične pregrade odvajaju močvarnu vodu od otpadne. Njihova svrha je sprječavanje ulaska riba u gradsku komunalnu vodu bez ili s vrlo malim udjelom kisika jer bi tamo uginule.
Organski otpad, koji se nalazi u ulaznim tokovima otpadne vode, taloži se na dno gdje se djelomično raspada u toploj plitkoj vodi. Zatim se, kroz niz bioloških koraka, organski otpad prevodi u hranu za ribe.
Nekoliko mikroorganizama i organizama pridonosi procesima biološke razgradnje onečišćujućih tvari u otpadnoj vodi, od bakterija tla i biljnih bakterija do makroalgi i samih biljaka. Uklanjanje nitrata nitrifikacijom te apsorpcija fosfata i/ili teških metala na korijen biljke su procesi fitoremedijacije, dok se bioremedijacija odnosi samo na procese razgradnje onečišćujućih tvari u kojima sudjeluju mikroorganizmi korijena biljke ili oni u vodi. Biološki procesi razgradnje organskih tvari ubrzavaju se prodorom sunčeve svjetlosti u akumuliranu vodu.
Kombinacijom procesa bio- i fitoremedijacije ovakav sustav obradi komunalnu otpadnu vodu grada u manje od 20 dana. Nakon procesa remedijacije, pročišćena, nutrijentima bogata voda kanalima se odvodi u ribnjake zvane bheri, gdje alge i ribe rastu i napreduju. Dio te vode također se koristi za uzgoj polu-vodene riže i povrća na obalama močvarnih područja.
Usprkos višestrukoj koristi, močvarna područja i dalje su ugrožena
Osim obrade otpadnih komunalnih voda grada Kolkata i dobivanja gnojiva za bolji rast usjeva, močvare se ponašaju i kao prirodni sustav za kontrolu poplava. Kada gradu prijete poplave, vode istočnog dijela grada pod djelovanjem gravitacijske sile slijevaju se u močvarno područje. EKW tako služi kao prirodni sakupljač vodenih slivova grada. Ovo svojstvo tog močvarnog područja vrlo je bitno tijekom sezone monsuna kada je cijela delta Gangesa izložena riziku od poplavljivanja.
No usprkos njihovoj višestrukoj koristi, močvarna područja bi u budućnosti mogla iščeznuti zbog nezasitnosti gradskog tržišta nekretnina koje zahtjeva gradnju preko močvarnih područja i ribnjaka.
Zaštitimo močvare!
Kako bi se pobudila još veća svijest o važnosti močvarnih područja i ogromnoj vrijednosti službe za zaštitu močvarnog okoliša, bivši gradski sanitarni inženjer Dhrubajyoti Ghosh posvetio se kampanji za očuvanje ovog jedinstvenog ekosustava.
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća razvio je tehnološke mogućnosti za odvijanje tradicionalnih procesa tretiranja kulture otpadne vode. Do sada su četiri grada usvojila ovaj model sustava za obradu otpadnih voda, a Ghosh je 2016. godine nagrađen za svoj rad i djelo nagradom Luc Hofmann.
Ghosh je i dalje nastavio radi na očuvanju EKW-a.
„Još uvijek učim kako funkcionira ovaj složeni i delikatan ekosustav, kako ga možemo dodatno pročistiti i zašto su neka mjesta bolja za ovakvo biološko pročišćavanje vode od drugih“, kaže Gosh. „Sretan sam što mogu dati savjet ili pomoći u potpunosti besplatno. Ovo je najbolji sustav takve vrste u svijetu i mogao bi pomoći milijunima ljudi. Jedina mana sustava je što o njemu ne zna puno ljudi te tako i većina od njega nema koristi.“
Barbara Kalebić / Ekovjesnik