Je li umjetna inteligencija dobra ili loša za borbu protiv klimatskih promjena?

Novi okvir za razumijevanje i oblikovanje utjecaja umjetne inteligencije na emisije stakleničkih plinova

Hoće li nam umjetna inteligencija biti pomoć ili prepreka u odgovoru na klimatske promjene? Znanstvenici nemaju precizan odgovor na to pitanje i kažu da je to vrlo komplicirano.

Tim stručnjaka za umjetnu inteligenciju, klimatske promjene i javnu politiku u časopisu Nature Climate Change predstavlja okvir za razumijevanje složenog i višestranog odnosa umjetne inteligencije s emisijama stakleničkih plinova te predlaže načine za bolje usklađivanje umjetne inteligencije s ciljevima borbe protiv klimatskih promjena.

„Umjetna inteligencija utječe na klimu na mnogo načina, kako pozitivno, tako i negativno, a većina tih učinaka slabo je kvantificirana“, kaže David Rolnick, docent iz područja računalnih znanosti na kanadskom Sveučilištu McGill i član Instituta za umjetnu inteligenciju Mila – Quebec. „Primjerice, umjetna inteligencija se koristi za praćenje i smanjenje deforestacije, no alati digitalnog marketinga temeljeni na umjetnoj inteligenciji vrlo vjerojatno pogoršavaju klimatske promjene poticanjem povećanja količine proizvoda koju ljudi diljem svijeta kupuju."

Stručnjaci su u svom radu utjecaje umjetne inteligencije na emisije stakleničkih plinova podijelili u tri kategorije:

1. Utjecaji potrošnje energije računala i hardvera koji se koriste za razvoj, obuku i pokretanje algoritama umjetne inteligencije,
2. Neposredni učinci uzrokovani primjenom umjetne inteligencije, kao što je optimiziranje korištenja energije u zgradama čime se smanjuju emisije nasuprot ubrzavanju istraživanja fosilnih goriva što znatno povećava emisije i
3. Utjecaji na razini sustava uzrokovani načinima na koje aplikacije umjetne inteligencije utječu na obrasce ponašanja i šire društvo, kao što su sustavi oglašavanja i samovozeći automobili.

„Klimatske promjene trebale bi biti ključno razmatranje pri razvoju i procjeni tehnologija umjetne inteligencije“, kaže glavna autorica izvješća Lynn Kaack s berlinskog Sveučilišta Hertie School. „Smatramo da utjecaji koji se najlakše mogu izmjeriti nisu nužno oni s najvećim učincima pa je cjelovita procjena učinka umjetne inteligencije na klimu izuzetno važna.“

• Tim stručnjaka za umjetnu inteligenciju, klimatske promjene i javnu politiku predstavlja okvir za razumijevanje složenog i višestranog odnosa umjetne inteligencije s emisijama stakleničkih plinova te predlaže načine za bolje usklađivanje umjetne inteligencije s ciljevima borbe protiv klimatskih promjena. / McGill University

Autori naglašavaju sposobnost istraživača, inženjera i kreatora politike da oblikuju utjecaje umjetne inteligencije te navode kako je njen „krajnji učinak na klimu daleko od predodređenog, a odluke suvremenog društva odigrat će veliku ulogu u oblikovanju ukupnih učinaka.“ Primjerice, u radu se navodi kako tehnologije autonomnih vozila s omogućenom umjetnom inteligencijom mogu pomoći u smanjenju emisija ako su dizajnirane za olakšavanje javnog prijevoza, ali mogu povećati emisije ako se koriste u osobnim automobilima te naposljetku rezultirati time da se ljudi sve više voze.

Istraživači također primjećuju kako je stručnost strojnog učenja često koncentrirana među ograničenim skupom aktera. To dovodi do potencijalnih izazova u pogledu upravljanja i provedbe strojnog učenja u kontekstu klimatskih promjena jer može stvoriti ili proširiti digitalni jaz ili premjestiti moć s javnih na velike privatne subjekte na temelju toga tko kontrolira relevantne podatke ili intelektualni kapital.

„Izbori koje implicitno donosimo kao tehnolozi mogu biti od velike važnosti“, kaže David Rolnick. „U konačnici, digitalna platforma Ujedinjenih naroda AI for Good, putem koje se nastoje identificirati praktična rješenja umjetne inteligencije za napredak UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDGs), ne bi trebala služiti samo za dodavanje korisnih aplikacija te omogućavati nastavljanje s uobičajenim business as usual poslovanjem, već bi ih trebala oblikovati s ciljem postizanja željenih učinaka.“

Originalni rad pod nazivom „Aligning artificial intelligence with climate change mitigation“ dostupan je putem sljedeće poveznice.

S.F. / Ekovjesnik

 

Produžena linija 14 pariškog metroa sada povezuje Saint-Denis i Zračnu luku Orly

U ponedjeljak 24. lipnja svečano je otvorena proširena linija 14 pariške podzemne željeznice koja zahvaljujući osam novih stanica sada povezuje Saint-Denis Pleyel na sjeveru sa Zračnom lukom Orly na jugu Pariza. Linijom 14 od sada prometuju novi MP14 ALSTOM vlakovi nove generacije s gumenim kotačima.