Ne truju se samo divlje životinje, na meti su i kućni ljubimci!
Ilegalno trovanje divljih životinja jedan je od većih problema očuvanja bioraznolikosti današnjice
Povodom prošlotjednog slučaja trovanja psa na Mljetu, udruzi Biom obratila se vlasnica usmrćenog psa i napomenula kako su slučajevi trovanja učestala pojava u mjestima Sobra i Zadublje. Prema navodu Velinke Buljan, u zadnja je dva mjeseca samo u Sobri otrovano najmanje 10 pasa i mačaka koji su imali vlasnike te nekolicina mačaka bez vlasnika.
O slučajevima trovanja domaćih životinja i kućnih ljubimaca sve se češće izvještava u medijima, a iako je riječ o nezakonitoj praksi jasno je kako su u nekim sredinama uobičajena praksa. Najčešće je riječ o nepoznatom počinitelju, no svakako treba pokušati pokrenuti istragu i stati na kraj ovakvim događajima.
„U sklopu Balkan Detox LIFE projekta želimo ukazati na razmjere problema koje trovanje ima na bioraznolikost. Budući je riječ o kaznenom djelu kroz projektne aktivnosti potičemo državne institucije u svim državama partnerima na Balkanu na procesuiranje ovih zakonski kažnjivih djela”, napominje Nera Fabijanić, stručna suradnica za zaštitu prirode u udruzi Biom.
Prakse trovanja, kao što možemo vidjeti iz ovog primjera, nisu ograničene samo na divlje životinje, već su na meti i kućni ljubimci. Budući da prepoznajemo povezanost slučajeva trovanja divljih i domaćih životinja, udrugu Biom povremeno kontaktiraju vlasnici pasa ili mačaka koje je snašla ova nesretna sudbina te se žale na nefunkcioniranje procesuiranja zločina na terenu.
Što učiniti u slučaju trovanja životinja
O svakom slučaju trovanja potrebno je informirati policiju jer se radi o kaznenom djelu koje je u nadležnosti policije. Pritom treba napomenuti da amaterske istrage građana nisu valjane na sudu i takvim pristupom se ne može ništa konstruktivno ostvariti. Trovanje životinja zabranjeno je Zakonom o zaštiti životinja (čl. 4, st. 2, tč. 14), a propisana kazna za fizičke osobe je od 10 do 15 tisuća kuna. Također, trovanje je kažnjivo i Kaznenim zakonom (čl. 205, st. 1), a predviđena je kazna zatvora do jedne godine.
U suradnji s policijom, treba im omogućiti uvid u mjesto događaja (na kojem, po mogućnosti ništa nije dirano do njihovog dolaska), ukazati im na otrovne mamce ako ste ih pronašli, dati im sve dostupne i točne informacije koje znate, predložiti svjedoke ukoliko postoje i, ukoliko oni zaključe da je potrebno, predati im svog otrovanog ljubimca radi provedbe daljnje obdukcije i toksikologije, navode u udruzi Biom.
Jedan od većih problema očuvanja bioraznolikosti današnjice
Trovanje ima razorne učinke na populacije brojnih ugroženih vrsta poput ptica grabljivica, strvinara, velikih zvijeri, ali i drugih divljih životinja, dovodeći do lokalnog i regionalnog izumiranja, a također sprječava povratak određenih vrsta u njihova izvorna staništa. Korištenje otrovnih mamaca nezakonita je praksa koja također predstavlja opasnost za javno zdravlje, kako počinitelja tako i nesavjesnih građana, svatko može doći u kontakt s izloženim pesticidima ili otrovnim mamcima u svojim zajednicama i može doći do trovanja ljudi i djece.
Nezakonita trovanja divljih životinja u našem okruženju izuzetno je teško kontrolirati i spriječiti jer se otrovne tvari mogu lako nabaviti i iskoristiti, što počinitelje potiče na ovu vrlo štetnu i ilegalnu metodu ubijanja životinja. Trovanje tiho ubija životinje, jer iznimno male količine mogu uzrokovati veliku smrtnost, a zabilježi se ili prijavi svega oko 20 % incidenata.
Postavljanje otrovnih mamaca na otvorenom neselektivna je metoda usmrćivanja životinja
Ova metoda problematična je jer gotovo svaka domaća i divlja životinja koja proguta otrovni mamac ugine. Ako se otrov ne ukloni iz prirode, dolazi do cijelog niza povezanih trovanja i nerijetko ima više žrtava. Strvinari poput bjeloglavih supova mogu se hraniti na lešinama stradalih životinja te i sami doživjeti tragičan kraj, pri čemu više vrsta često postaje žrtvama ove vrlo štetne i protuzakonite prakse.
Divlje životinje ne poznaju političke granice, što znači da životinje koje progutaju otrovne mamce ponekad mogu prijeći u susjedne zemlje, tamo uginuti, potencijalno uzrokujući sekundarno trovanje i stvarajući začarani krug. Također, budući da je trovanje česta pojava u svim balkanskim zemljama, sa sličnim uzrocima, metodama i supstancama koje se koriste, ilegalna prekogranična trgovina zabranjenim supstancama predstavlja veliki izazov u sprječavanju širenja ovog nedjela koje ne prijeti samo divljim i domaćim životinjama, već i ljudima.
Projekt „BalkanDetox LIFE – Jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja divljih životinja i podizanje svijesti o problemu trovanja u Balkanskim zemljama“ ima za cilj jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja divljih životinja i podizanje svijesti o problemu trovanja u zemljama Balkana. Počeo se provoditi u listopadu 2020. godine kako bi se poboljšalo upravljanje incidentima trovanja divljih životinja i postiglo značajno smanjenje smrtnosti supova i drugih pogođenih divljih vrsta životinja, osiguravajući stvarni i kontinuirani angažman relevantnih državnih institucija u borbi protiv ovog pitanja te osvješćivanje javnosti o ovom problemu. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,832,811.00 eura, a vodi ga Vulture Conservation Foundation iz Nizozemske s projektnim partnerima iz sedam zemalja (Hrvatska, Grčka, Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Bugarska).
Projekt traje pet godina (2020.-2025.), a njegovi specifični ciljevi su:
- poboljšanje dostupnosti informacija o opsegu i problemu trovanja
- osiguravanje angažmana relevantnih državnih institucija u borbi protiv ilegalnih trovanja divljih životinja
- povećavanje broja otkrivenih slučajeva trovanja i procesuiranje istih
- povećanje svijesti javnosti o problem trovanja
- smanjenje broja slučajeva trovanja divljih životinja kao proizvod podizanja svijesti šire javnosti o ilegalnoj uporabi otrova u okolišu i opasnosti koje predstavlja za ljudsko zdravlje i divlje životinje
- uspostava nacionalne radne skupine za borbu protiv trovanja i izrada operativnih protokola u slučaju trovanja
Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama projekta, dok novosti o njegovoj provedbi možete pratiti putem Facebook stranice BalkanDetox LIFE.
Ekovjesnik