Akademik Mirko Orlić: „Ljudski faktor je većim dijelom utjecao na globalno zatopljenje“
„Svjedoci smo da su fosilna goriva sredstvo ucjene“
Svjetska meteorološka organizacija upozorava da bi toplinski udari u budućnosti mogli biti sve češći. Akademik Mirko Orlić, geofizičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, u Dnevniku HTV-a govorio je o glavnim posljedicama globalnog zatopljenja i ponovio kako se to može ublažiti - smanjenjem emisije stakleničkih plinova te izvlačenjem stakleničkih plinova iz atmosfere.
„Jako globalno zatopljenje je u području pola, nešto manje je u području ekvatora te se zbog toga razlike između pola i ekvatora smanjuju, a to onda opet znači da se tzv. mlazna struja usporava. Postoje neki valovi na toj mlaznoj struji koji se onda isto usporavaju i rastu“, kazao je gost središnjeg Dnevnika HTV-a, akademik Mirko Orlić, te dodao da dolazi do ekstrema: „tamo gdje su brjegovi valova ondje su visoke temperature, a gdje je dol nešto su niže.“
Govoreći o tome koliko je ljudski faktor utjecao na postojeće klimatske uvjete Orlić je rekao da je prema analizama, ako je njima obuhvaćen ljudski faktor, globalno zagrijavanje oko 1 °C od 19. stoljeća, a prema analizama u kojima nije uključeno ljudsko djelovanje - zagrijavanja je praktički ništa. „Dakle, većim dijelom je to, kaže, ljudski efekt“, rekao je Orlić.
Kako ublažiti globalno zatopljenje?
Istaknuo je da je već poznato kako se to može ublažiti i to smanjenjem emisije stakleničkih plinova te izvlačenjem stakleničkih plinova iz atmosfere.
„Kada je riječ o smanjenju emisije stakleničkih plinova postoje dva pristupa, a to je smanjenje korištenja fosilnih goriva te korištenje obnovljivih izvora energije“, kazao je Orlić. Potvrdio je da će energetska tranzicija biti vrlo bitna te dodaje da se to ne može dogoditi preko noći, odnosno da se na obnovljive izvore ne može brzo prijeći.
- Akademik Mirko Orlić / Screenshot/HRT
„Ideja je da se u prijelaznom periodu manje koristi ugljen, a više plin. Zbog rata u Ukrajini su se neke termoelektrane na ugljen opet aktivirale i to je loša vijest“, rekao je Orlić te dodao kako smo sada u političkom životu svjedoci da su fosilna goriva sredstvo ucjene.
Posljedice klimatskih promjena
„Toplinski valovi direktno utječu na zdravlje ljudi. Također kombinacija toplinskih valova sa sušom dovodi do požara. Tu su i poplave u riječnim tokovima. Podiže se i razina mora, dolazi do poplava pa sve to opet utječe na poljoprivredu, infrastrukturu, proizvodnju, pa onda ultimativno dovodi i do migracija i drugih neželjenih posljedica“, istaknuo je akademik Mirko Orlić.
Mladen Sirovica/Dnevnik/IMS/HRT/S.M. / Ekovjesnik