OIEH i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisali sporazum o suradnji

OIEH i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu planiraju suradnju na različitim projektima kojima je cilj osnaživanje poljoprivrede kroz primjenu obnovljivih izvora energije

Potencijal korištenja obnovljivih izvora energije u poljoprivredi je vrlo velik, no u Hrvatskoj se, za razliku od drugih zemalja EU-a, koristi minimalno. Neinformiranost, neznanje i predrasude najčešći su razlozi tome, a posljedice takvog pristupa su veći troškovi, slabija konkurentnost i znatan utjecaj poljoprivrede na klimu i okoliš, ističu u gospodarskom udruženju OIEH.

Prepoznajući važnost uklanjanja prepreka za snažniju poljoprivrednu i energetsku tranziciju te potrebu za sinergijom ova dva sektora, Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisali su sporazum o suradnji. 

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) su jedino gospodarsko udruženje u Hrvatskoj koje okuplja energetske tvrtke koje su realizirale 80 % ukupno instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u našoj zemlji, kao i ostalu OIE industriju - proizvođače električne opreme, servisne i potporne djelatnosti, developere i konzultante, ističe se u priopćenju OIEH-a koji je aktivan i na međunarodnoj razini kao jedini institucionalni član iz Hrvatske u organizacijama WindEurope, SolarPower Europe i European Biogass Association.

„U našim aktivnostima informiranja, educiranja te aktivnog sudjelovanja u sukreiranju procesa i javnih politika za daljnji razvoj sektora obnovljivih izvora jako je važna suradnja s akademskom zajednicom“, kazala je Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, ističući važnost suradnje s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. „Agronomski fakultet u Zagrebu vidimo kao partnera čiji će znanstveno-istraživački rad dati velik doprinos našem nastojanju da se u poljoprivredi više koriste obnovljivi izvori energije. Njihovo korištenje dugoročno smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, povećava održivost i konkurentnost. Također, povećava šanse poljoprivrednika za povlačenjem financijskih sredstava iz EU fondova jer je primjena OIE sve češći uvjet u natječajima, budući da je održivost, prvenstveno smanjenje štetnih emisija, jedan od ključnih ciljeva EU u sklopu zelene tranzicije.“

„Veće iskorištavanje potencijala OIE jedan je od glavnih ciljeva Europskog zelenog plana, koji uključuje smanjenje emisije ugljika za 55 % do 2030. godine. Intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energije učinkovitosti je ključni faktor u postizanju ove ambicije.“ – dodala je Pokrovac.

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu se u više od stotinu godina bogate akademske tradicije profilirao kao vodeća znanstvena i sveučilišna ustanova u Hrvatskoj u području biotehničkih i srodnih znanosti. Studiji pokrivaju sva područja poljoprivredne proizvodnje i srodnih djelatnosti, uključujući agrarnu ekonomiku, agroturizam te krajobraznu arhitekturu. Ukupno se izvodi devet preddiplomskih, 16 diplomskih, jedan poslijediplomski doktorski studij te četiri poslijediplomska specijalistička studija. Studenti osim teorijske i laboratorijske nastave prolaze i obaveznu terensku nastavu i stručnu praksu kojom upotpunjuju svoja znanja i stječu kompetencije potrebne za tržište rada. Primjenom najviših akademskih standarda omogućuje im se stjecanje kompetencija utemeljenih na suvremenim znanstvenim spoznajama i inovacijama. 

Specifičnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu su pokušališta koja svojim površinama, gospodarskim objektima, tehničkom i tehnološkom opremljenošću pružaju jedinstvene preduvjete u Republici Hrvatskoj za edukaciju studenata i provođenje istraživačkih projekata. Primjenom najviših akademskih standarda omogućuje im se stjecanje kompetencija utemeljenih na suvremenim znanstvenim spoznajama i inovacijama. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu orijentiran je na budućnost, a ključni strateški ciljevi su mu povećanje održivosti i kvalitete na svim razinama, kao i poticanje istraživanja, znanstvene izvrsnosti i suradnje s gospodarstvom. 

„Agronomski fakultet zadnjih godina je na svim svjetskim listama citiranosti u području Agricultural sciences svrstan među 100-200 najcitiranih Fakulteta u svjetskim razmjerima. Nadalje, prema NTU Ranking-u Agronomski fakultet je najbolje rangirano područje te Sveučilištu u Zagrebu uz Medicinski fakultet ukupno značajno diže prosjek na svjetskim listama citiranosti. Jedan od razloga je u tome stalno širenje znanstvenih vidika i područja djelovanja Agronomskog fakulteta.“ – istaknuo je dekan Agronomskog fakulteta, prof.  dr.  sc. Ivica Kisić. „Kroz nove studijske programe (obnovljivi izvori energije, agroturizam, ruralni razvoj, ribarstvo i lovstvo) te cjeloživotno obrazovanje ili organiziranje ljetnih škola pokušavamo ukazati na koji način zadržati mlade ljude u ruralnim područjima odnosno pronaći više izvora za život u ovim područjima. Smanjenje ekološkog otiska kroz korištenje obnovljivih izvora energije je jedan od načina kako ublažiti emisiju stakleničkih plinova odnosno prilagoditi se i ublažiti posljedice klimatskih promjena.”

Temeljem zajedničkih znanstvenoistraživačkih i stručnih interesa, OIEH i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu planiraju suradnju na različitim projektima kojima je cilj osnaživanje poljoprivrede kroz primjenu obnovljivih izvora energije. Teme koje se na početku ove suradnje otvaraju su korištenje energije sunca kroz projekte agrosolara čija primjena u drugim zemljama EU pokazuje vrlo dobre rezultate zaštite poljoprivrednih kultura i povećanje prinosa uz istovremenu proizvodnju energije, kao i valorizacija digestata koji je nusproizvod rada bioplinskih postrojenja, ali i nedovoljno prepoznato i korišteno organsko gnojivo koje poboljšava kvalitetu tla.  

OIEH / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Bečka tržnica Karmelitermarkt je prva energetski samodostatna tržnica u Europi!

Zahvaljujući suradnji Magistratskog odjela za tržnice Grada Beča (MA 59) i energetskog poduzeća Wien Energie, stara tržnica Karmelitermarkt postala je prva energetski samodostatna tržnica na europskom kontinentu. Na krovu tržnice instaliran je fotonaponski sustav vršne snage 20 kWp, a korištenje sustava skladištenja energije omogućuje autonoman rad tržnice i u slučaju nestanka električne struje.

U Bolu otvorena konferencija DANI SUNCA 2023.

U četvrtak je u Bolu na Braču u organizaciji Obnovljivih izvore energije Hrvatske (OIEH) počela dugo očekivana druga međunarodna konferencija DANI SUNCA 2023. Dvodnevna konferencija okupila je 400 sudionika, više od 60 predavača i panelista.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER