Beč u brojkama 2022.
Prema istraživanju iz 2018. godine, 90 % Bečanki Bečana zadovoljno je svojim životom u glavnom austrijskom gradu, a čak 70 % njih zadovoljno je i gradskom upravom
Brojke govore jasnim jezikom: Beč nije samo gospodarski motor Austrije, to je dinamičan grad koji se stalno mijenja, koji raste i razvija se, a u isto vrijeme ostaje ono što jest – grad u kojem se dobro i rado živi. Puno toga čini Beč jednim od najboljih svjetskih gradova s najvećom kvalitetom života, a to potvrđuju i podaci objavljeni u najnovijem izdanju brošure „Beč u brojkama“.
Prema najnovijim podacima Grada Beča, objavljenima u rujnu 2022. u brošuri Wien in Zahlen (Beč u brojkama), u glavnom gradu Austrije živi 1.931.593 stanovnika, od toga 51,1 % žena i 48,9 % muškaraca. Beč je 1910. godine s više od dva milijuna stanovnika bio jedan od najvećih svjetskih gradova, a očekuje se kako će tu brojku ponovno prijeći 2027. godine. U proteklih deset godina broj stanovnika porastao je za 214.509 ili čak 12,5 %, i Beč je sada peti najveći grad u Europskoj uniji. Još veći porast (+13,1 %) zabilježen je u razdoblju od 2010. do 2020. godine, i to najveći u odnosu na deset najmnogoljudnijih gradova u EU-u (Rim +8,4 %, Berlin +6,6 %, Varšava +4,4 %, Pariz +4,3 % i Hamburg +4,1 %).
- Panorama Beča © Karl Werner / Unsplash
Gotovo dva milijuna stanovnika i 179 različitih državljanstava
Prosječna starost stanovnika Beča je 41 godina, a u gradu s najvišom kvalitetom života u svijetu očekivani životni vijek je 82,6 godina za žene, odnosno 77,7 godina za muškarce. 67,8 % građana Beča ima austrijsko državljanstvo, 14,1 % su državljani drugih država članica EU-a, dok 18,0 % dolazi iz drugih zemalja Europe i svijeta. Od manjina najbrojniji su Srbi (4,0 %), Nijemci (2,8 %), Turci (2,3 %), Poljaci (2,3 %) i Rumunji (2,0 %). U razdoblju od 2012.-2021. porastao je broj stanovnika sa sirijskim državljanstvom (+31.251 osoba), kao i onih s njemačkim (+18.677), rumunjskim (+18.556), afganistanskim (+17.817) i mađarskim (+14.346) državljanstvom.
- S velikim udjelom stanovništva rođenog u inozemstvu Beč je jedan od najraznolikijih milijunskih gradova u EU-u / Fotografije: Nick Shandra / Unsplash - Riccardo Lucon / Pexels
Najgušća naseljenost je u 5. okrugu Margareten (26.710 st./km2), a najmanja u 13. okrugu Hietzingu (1.431 st/km2) koji posve razumljivo ima najveći udio zelenih površina u cijelom Beču (70,7 %). Ukupna površina grada Beča iznosi 414,9 km2, a najveći udio čine zelene i vodene površine i to čak 49 %. Prometnice zauzimaju 15 %, a izgrađeno područje grada 36 % ukupne površine Beča, i to sa sveukupno 165.000 zgrada (podatak iz 2011.). Najveći broj bečkih zgrada ili njih 55.798 sagrađen je u razdoblju od 1945.-1980., dok je od 1981.-2011. ukupno izgrađeno 51.438 zgrada.
Do 2025. planira se izgradnja 400.000 m2 zelenih površina
Zahvaljujući visokom udjelu zelenih površina, ali i velikim naporima bečke gradske uprave uloženima u ozelenjavanje grada, širenje postojećih i izgradnju novih parkova i zelenih površina, čak dvije trećine stanovnika Beča živi na udaljenosti manjoj od 250 m od najbliže zelene površine. Pritom valja istaknuti kako je 34 % površine Beča pod nekom vrstom zaštite, a diljem Beča raspoređeno je 1.668 dječjih igrališta, kao i 1.300 fontana s besplatnom pitkom vodom. Zahvaljujući tome Bečanke i Bečani lakše podnose ljetne vrućine, posebno tijekom sve većeg broja vrućih dana s temperaturama iznad 30 °C. U Beču je u 2021. godini izmjerena najviša temperatura zraka od +37 °C te najniža od -11,3 °C.
- Na području Beča obitava čak 456 divljih vrsta pčela, a Dunavski otok je njihovo idealno stanište © Philipp Meier / Wiener Wildnis / MA 45
Grad koji čuva svoju bioraznolikost
Fascinira podatak da na području grada Beča obitava čak 456 divljih vrsta pčela, 135 vrsta leptira, 60 vrsta vretenaca, 22 vrste šišmiša, 17 vrsta vodozemaca i devet vrsta gmazova. S obzirom da su građani Beča osim obvezne prijave i mikročipiranja svojih četveronožnih ljubimaca dužni plaćati i porez na pse (tzv. Hundeabgabe) starije od tri mjeseca (za prvog psa 72 eura, a za svakog sljedećeg 105 eura godišnje), poznat je i točan broj pasa (56.701). Kako su vlasnici mačaka oslobođeni plaćanja poreza, njihov točan broj nije poznat.
- Dvorac Belveder © Sami Ullah / Unsplash
Čak 44 posto stanovnika Beča svoja svakodnevna putovanja obavlja biciklom ili pješice
Gradskim prometnicama prometuje 725.100 osobnih automobila, od toga 11.591 električni automobil (+86 % u odnosu na 2020.). Grad Beč u odnosu na druge austrijske savezne pokrajine ima najmanji udio osobnih automobila ili svega 38 na 100 stanovnika (Klagenfurt 63, Gradišće 68), što se, naravno, može objasniti i izvrsno organiziranim javnim prijevozom i činjenicom da velik broj građana koristi godišnju pretplatu za javni prijevoz.
Javni prijevoz je 2021. godine koristilo 595,8 milijuna putnika (zbog korona krize 38 % manje u odnosu na 2019., ali 4 % više u odnosu na 574 milijuna putnika u 2020. godini), od toga je podzemnom željeznicom putovalo 272 milijuna, tramvajima 201 milijun, a autobusima 123 milijuna putnika. Godišnju pretplatnu kartu za javni prijevoz, uključujući novu Klima Ticket pretplatu, koristilo je 859.000 građana Beča.
Stoga ne čudi što se smanjuje modalni udjel automobilskog prometa koji je s 27 % u 2019. godini pao na 26 % u 2021. Čak 35 % građana Beča je 2021. godine svakodnevno pješačilo (2019. 28 %), 30 % njih koristilo je javni prijevoz (2019. 38 %), a 9 % bicikliralo (2019. 7 %).
Biciklizam i pješačenje su se u mnogim europskim metropolama potvrdili kao najbrži i najsigurniji oblik kretanja tijekom pandemije koronavirusa. Tako su, primjerice, Bečani i Bečanke u 2020. godini čak 46 % svojih svakodnevnih putovanja obavili biciklom ili pješice, a prošle godine 44 %. Naime, prema istraživanju bečkog javnog prijevoznika Wiener Linien, pješačenje je kao način kretanja tijekom prve pandemijske godine odabrao najveći broj građana – njih čak 37 % – iako je njihov udio prošle godine bio nešto manji i iznosio 35 %. To znači da više od trećine građana glavnog austrijskog grada svoja svakodnevna putovanja obavlja pješice. Broj biciklist(ic)a je u 2020. godini porastao 12 posto, dok se udio svakodnevnih putovanja biciklom povećao sa sedam na devet posto u 2020. godini te ostao isti i 2021. godine.
- U „zonama susreta“ svi korisnici javne površine imaju jednaka prava, odnosno pješaci i biciklisti mogu koristiti prometnicu kao i automobili čija je brzina ograničena na 20 km/h. © Karo Pernegger
Velika ulaganja u pješačku i biciklističku infrastrukturu
Prema najnovijim podacima objavljenima u brošuri Wien in Zahlen (Beč u brojkama), u Beču su pješačke zone 2021. godine imale ukupnu površinu od 355.535 m2 (2020. 352.917 m2) ili 5 % više u odnosu na 337.335 m2 2013. godine), dok su tzv. zone susreta imale dužinu od 5.030 m ili čak 231 % više u odnosu na 1.519 m u 2013. godini (2020. 4.941 m). Biciklističke staze zauzimale su površinu od 440.002 m2 ili 19 % više u odnosu na 368.912 m2 u 2013. godini (2020. 430.621 m2).
- Broj biciklist(ic)a u Beču 2019,. 2020. i 2021. godine / Izvor: Mobilitätsagentur Wien
Beč je kao grad idealan za pješačenje na kratkim udaljenostima te se većina svakodnevnih poslova, poput odlaska u kupovinu, najčešće obavlja pješice. Tijekom krize koronavirusa Bečani su također provodili više vremena na otvorenom, u blizini mjesta stanovanja, što objašnjava velik udio pješačenja. Odlazak u šetnju bio je najbolja zabava u „korona“ godini, a Bečani su svoj grad otkrivali pješice više nego ikad prije.
Možda je teško u to povjerovati, ali Beč u Austriji prednjači čak i u proizvodnji određenih vrsta povrća. Na području glavnog grada proizvodi se 62 % krastavaca, 61 % patlidžana (balancana), 34 % rajčica, 31 % peršina i 28 % salata!
Za kraj, s BDP-om iskazanim standardom kupovne moći od 50.400 eura po stanovniku (EU-27 prosjek 29.900 eura), Beč je nakon Hamburga (64.400 eura) i Pariza (57.400 eura) treći u Europi. I bečka gradska uprava postaje sve učinkovitija, a s danom 1. siječnja 2022. u magistratskim odjelima Grada Beča, komunalnim tvrtkama i Bečkom holdingu te školskim i zdravstvenim ustanovama radilo je oko 100.000 Bečana, od toga 60 % Bečanki.
S.F. / Ekovjesnik