Krk: „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“
Velika vijećnica Grada Krka, 30. rujna - 2. listopada 2022.
Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Aquarium Pula i Udruga Morski obrazovni centar Pula organiziraju III. znanstveno stručni skup „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“.
Skup se nastavlja na prethodna dva skupa održana u organizaciji udruge Eko Kvarner u Krku – Proširenje ekološke mreže NATURA 2000 na morska područja (sjeverozapadna obala otoka Krka, Riječki zaljev) 2020. godine, s ciljem očuvanja staništa plemenite periske (Pinna nobilis, Linneaus, 1758) i Pismenost (poznavanje i razumijevanje) funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora u 2021. godini.
S ciljem osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena u kombinaciji s drugim pogubnim ljudskim aktivnostima na Jadransko more, a u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj 2021. - 2030. (Oceansko desetljeće), u suradnji s relevantnim znanstvenim i edukativnim institucijama u Republici Hrvatskoj organizira se znanstveno-stručni skup na temu „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“. Na njemu će se razmatrati negativni utjecaji - od ljudskih djelatnosti do klimatskih promjena - na ekosustav Jadranskog mora te moguće prilagodbe brzim promjenama koje se u morima događaju, kao i nužnost provođenja aktivne zaštite morskih ekosustava.
Jadransko more je u odnosu na površine svih mora vrlo malo: čini tek 4,6 % ukupne površine Sredozemnog mora, navode organizatori Skupa. Jadran je poluzatvoreno i plitko more, izrazito osjetljivo na sve intenzivnije utjecaje ljudskih aktivnosti: turizma, ribarstva, pomorskog prometa, marikulture, eksploatacije ugljikovodika, ali i na snažne utjecaje koje donose klimatske promjene. Povećanjem temperature mora u Jadranu se sve više pojavljuju različite nedomicilne termofilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama.
Svjedočimo izrazito visokim temperaturama mora, i do 30 °C početkom srpnja 2022. godine, što do sada nije zabilježeno. Sve se češće i ranije pojavljuju cvjetanja fitoplanktona, a razni patogeni uzrokuju veće pomore organizama. Dolazi i do promjene areala rasprostranjenosti vrsta unutar Jadranskog mora te do promjena u dotocima vode i hranjivih tvari rijekama te posljedično i do promjena saliniteta. Podiže se i razina mora, a mijenja se i cirkulacija vode u Jadranu. Djelatnostima čovjeka u more dospijevaju veće količine hranjivih i različitih štetnih tvari koje imaju svojstvo bioakumulacije i biomagnifikacije te postaju dijelom hranidbene mreže.
Jadransko je more prirodni resurs neophodan za život, kako morskih organizama tako i čovjeka. Promjene koje se događaju imaju utjecaj na gospodarstvo i kvalitetu življenja čovjeka te se provođenje aktivne zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje koje omogućuje daljnji održivi razvoj. Za to je nužno razumijevanje povezanosti funkcioniranja svih procesa more - kopno te upoznavanje donosilaca odluka sa znanstvenim spoznajama na svim razinama.
Vrlo je bitno upoznati i širu društvenu zajednicu, a posebice najmlađe članove, s temeljnim znanjima o utjecaju klimatskih promjena na more, procese i živi svijet u njemu te o mogućim posljedicama našeg nedovoljno ozbiljnog shvaćanja te problematike za čovjeka, ističu organizatori Skupa.
Jasno definirani zaključci Skupa o značaju razumijevanja funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora i potrebi strateškog pristupa prilagodbama klimatskih promjena s mjerama zaštite staništa i vrsta bit će predstavljeni široj javnosti putem medija i dostavljeni odgovornim tijelima na državnoj i regionalnoj razini, poručuju Tatjana Bakran-Petricioli i Milvana Arko-Pijevac predsjednice Organizacijskog i Znanstvenog odbora III. znanstveno-stručnog skupa „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“.
Ekovjesnik