Gotovo polovica svih ptičjih vrsta u padu, a svakoj osmoj prijeti izumiranje
Stanje ptica u svijetu 2022.
Unatoč očajnom stanju prirode, ptice nam pružaju razloge za nadu. One pokazuju da se učinkovitim djelovanjem vrste mogu spasiti, a priroda oporaviti.
Najnovije izvješće Stanje ptica u svijetu 2022. daje dosad najgore predviđanje budućnosti ptičjih vrsta, a time i cjelokupnog života na Zemlji. Utvrđeno je da je gotovo polovica svih vrsta ptica u padu, a mnoge su populacije ozbiljno smanjene. Jednoj od osam vrsta ptica trenutno prijeti izumiranje.
Naime, zadnja globalna Crvena lista IUCN-a za ptice pokazuje da je ugroženo 1409 vrsta: 755 vrsta je osjetljivo, 423 ugroženo i 231 vrsta ima status kritično ugrožene. To iznosi 12,8 % svih postojećih vrsta ptica, odnosno nešto više od svake osme.
>>> Pročitajte još >>> Alarmantan izvještaj BirdLifea: Svakoj petoj ptici u Europi prijeti izumiranje!
Izvješće, koje BirdLife International objavljuje svake četiri godine, sažima ono što nam ptice govore o stanju prirode i pritiscima na prirodu, kao i o postojećim i potrebnim rješenjima. Izvješće Stanje ptica u svijetu 2022. zaključuje da je jedna od najvažnijih potrebnih radnji učinkovito očuvanje, zaštita i upravljanje najkritičnijim mjestima za ptice i bioraznolikost.
Trenutno je brojnost gotovo polovice vrsta ptica u svijetu u padu, a samo šest posto u porastu. Dok su podaci o dugoročnim trendovima populacija ptica najopsežniji za Europu i Sjevernu Ameriku, sve je više dokaza da se pad događa diljem svijeta – od šumskih i močvarnih vrsta u Japanu do grabljivica u Keniji.
Brojnost šumskih vrsta u Japanu pala je za čak 94 %, a vrsta vlažnih staništa za 88 %, u odnosu na stanje 1850. godine. Brojnost grabljivica u Keniji pala je za 70 % između 1970. i 2020.
Osim što pokazuje dramatičan pad populacije ptica na globalnoj razini, izvješće Stanje ptica u svijetu 2022. također detaljno opisuje što uzrokuje ove gubitke:
- Širenje i intenziviranje poljoprivrede najveća je pojedinačna prijetnja pticama u svijetu, koja utječe na 73 % svih ugroženih vrsta.
- Povećana mehanizacija, uporaba agrokemikalija i pretvorba travnjaka u oranice uzrokovali su smanjenje broja ptica na poljoprivrednim površinama u Europi za 57 % od 1980.
- U Etiopiji je gubitak pašnjačkih staništa pretvorenih u obradiva zemljišta od 2007. doveo do smanjenja brojnosti od 80 % buramske ševe (Heteromirafra archeri) – endemske vrste koja se ne može naći nigdje drugdje na Zemlji.
- Neodrživa sječa i gospodarenje šumama također su značajne ugroze, s gubitkom preko 7 milijuna hektara šuma svake godine što utječe na polovicu svih ugroženih vrsta ptica.
- Klimatske promjene također predstavljaju značajnu prijetnju i već pokazuju razorne učinke na ptice u svijetu. 34% ugroženih vrsta već je pod utjecajem i predviđa se da će klimatske promjene ubrzo postati još veći problem.
Sastanak Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 15) koji će se održati ove godine bit će ključni trenutak za ptice i cijelu prirodu, dok se vlade sastaju kako bi finalizirale i usvojile Globalni okvir za biološku raznolikost.
„Ptice nam govore o zdravlju našeg prirodnog okoliša – mi njihove poruke ignoriramo na vlastitu štetu. Mnogi dijelovi svijeta već se suočavaju s ekstremnim šumskim požarima, sušama, toplinskim valovima i poplavama, dok se ekosustavi koje su transformirali ljudi bore da se prilagode klimatskim promjenama. Iako su pandemija COVID-a i globalna kriza troškova života nedvojbeno skrenule pozornost s ekologije, globalno društvo mora ostati usredotočeno na krizu bioraznolikosti.” – izjavila je Patricia Zurita, izvršna direktorica BirdLife Internationala.
>>> Pročitajte još >>> Jutarnji cvrkut ptica postaje sve tiši >>> Slabljenjem povezanosti između ljudi i prirode postajemo manje svjesni svog prirodnog okruženja
Stanje ptica u svijetu 2022. također ukazuje na rješenja potrebna za rješavanje krize bioraznolikosti, od kojih se mnoga uvode diljem svijeta. Očuvanje i zaštita važnih mjesta za prirodu, obnova oštećenih ekosustava i rješavanje ključnih prijetnji pticama i bioraznolikosti su ključni.
Jedna od najhitnijih akcija je učinkovito očuvanje, zaštita i upravljanje najkritičnijim mjestima za ptice i biološku raznolikost – važnim područjima za ptice i biološku raznolikost (Important Bird and Biodiversity Areas - IBA), od kojih je više od 13.600 identificirao BirdLife International. IBA područja čine jezgru šire mreže ključnih područja biološke raznolikosti (Key Biodiversity Areas – KBA) i sve se više koriste u cilju proglašenja zaštićenih područja. Oni će biti osobito važni da se osiguraju napori za proširenje zaštićenih područja na 30 % kopna i mora te da budu usmjereni na najvažnije lokacije.
Unatoč očajnom stanju prirode, ptice nam pružaju razloge za nadu
One pokazuju da se učinkovitim djelovanjem vrste mogu spasiti i priroda oporaviti. Od 2013. godine 726 globalno ugroženih vrsta ptica imalo je izravnu korist od aktivnosti BirdLife partnerstva, a više od 450 područja važnih za ptice i bioraznolikost proglašeno je zaštićenim područjima zahvaljujući naporima zagovaranja BirdLife partnera.
Među nedavne primjere ubraja se označavanje Sjevernoatlantske struje i Evlanovljeve podmorske planine (NACES) kao zaštićenog morskog područja (MPA) u listopadu 2021. To područje veličine Francuske podržava do pet milijuna morskih ptica od 21 različite vrste. Ovo je prvi MPA na otvorenom moru identificiran na temelju podataka praćenja stanja (monitoringa). Laguna Mar Chiquita, važno područje za ptice i biološku raznolikost (IBA) u Argentini dom je za više od pola milijuna migratornih ptica vodarica, uključujući andskog plamenca (u kategoriji osjetljive vrste), zaštićena je u sklopu Nacionalnog parka Ansenuza 2022. nakon opsežnog rada argentinskog BirdLife partnera Aves Argentinas.
„Ptice pokazuju da smo u krizi izumiranja, s najmanje 187 vrsta za koje je potvrđeno ili se sumnja da su izumrle od 1500. godine. Ne može se poreći da je situacija strašna, ali mi znamo kako preokrenuti ove padove. Naše istraživanje pokazuje da bi bez napora za njihovo očuvanje između 21 i 32 vrste ptica izumrle od 1993. Vrste poput mauricijske aleksandre, kalifornijskog kondora, ćelavog ibisa i crne vlastelice više ne bi postojale izvan muzeja da nije uložen ogroman napor mnogih organizacija u BirdLife partnerstvu i izvan njega. Ako prirodi damo šansu, ona se može oporaviti.” – kazao je dr. Stuart Butchart, glavni znanstvenik BirdLife Internationala.
Udruga BIOM / Ekovjesnik