Energetska kriza nije izgovor za preskakanje procedura i netransparentnost
Zelena akcija: „Ministre, gdje je okolišna studija za širenje LNG terminala?“
Zelena akcija od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja traži izradu nove studije utjecaja na okoliš za projekt proširenja krčkog LNG terminala, a koja će biti predmet savjetovanja s javnošću.
„Ukoliko je nova studija u izradi ili negdje stoji u ladici, mi to ne znamo jer i Ministarstvo i LNG Hrvatska odbijaju dati bilo kakve informacije, a procjena utjecaja ovakvog zahvata na okoliš itekako je u javnom interesu”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcija.
Proširenje kapaciteta plutajućeg LNG terminala za sto posto i gradnja novog plinovoda Zlobin-Bosiljevo nije predviđena postojećom studijom utjecaja na okoliš koja je za ovaj terminal izrađena 2017. godine. „Prema važećoj Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, za rekonstrukciju postojećeg postrojenja, koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, potrebna je minimalno ocjena o potrebi procjene utjecaja”, pojasnila je Mileta.
Prema istoj Uredbi, studija utjecaja na okoliš je za gradnju magistralnog plinovoda također obavezna, podsjećaju iz Zelene akcije te ističu kako energetska kriza nije izgovor za preskakanje procedura i netransparentnost. Za potrebe krčkog terminala ove je godine već uveden pretovar LNG-a s broda u kamione bez savjetovanja s javnošću, a pogotovo lokalnom. Ova nestandardna usluga, kako i sama tvrtka LNG Hrvatska kaže, ne postoji drugdje u svijetu, a planirano je da mjesečno 40 kamiona prevozi LNG. „Uz to, sada žele poduplati kapacitet terminala, što znači da će u Omišalj dolaziti i duplo više LNG brodova. Nemoguće je da to nema nikakav utjecaj na okoliš i klimu, a posljedično i ljude”, rekla je Mileta.
Zelena akcija zato traži izradu nove studije koja će biti predmet javnog savjetovanja i neće, kao obično, služiti samo za opravdanje projekta. „Nadamo se pozitivnom odgovoru Ministarstva, a ispitujemo i moguće pravne korake”, istaknula je Mileta.
Trenutna kriza nije ni izgovor za promašenu nacionalnu energetsku strategiju koju vodi interes za zaradom, a ne interes ljudi i planeta. Proširenje terminala neće koristiti stanovnicima Hrvatske ove pa vjerojatno ni iduće zime, a glavna je namjena prijevoz plina u susjedne zemlje. Prava kratkoročna i dugoročna rješenja leže u masovnoj energetskoj obnovi tj. mjerama energetske učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. „Kozmetičko ulaganje u solarne panele nije dovoljno. Trebamo sustavne promjene”, poručila je Mileta.
Plinski biznis itekako koristi trenutnu krizu i rat u Ukrajini za dodatnu zaradu i produljenje ‘životnog vijeka’ plina. Daljnje vađenje i korištenje plina dugoročno će dovesti do nepovratnih klimatskih promjena. „Pitamo se zašto Ministarstvo i Vlada nemaju nikakvu viziju bliske budućnosti bez fosilnih goriva. U tranziciji će sigurno biti gubitnika, onih koji kasne, i pobjednika, koji su na vrijeme prepoznali potencijal. No, čini nam se da je Hrvatska na putu gubitnika”, zaključila je Mileta.
Ekovjesnik