Trinaest svjetskih gradova obvezalo se na borbu za poboljšanje javnog zdravlja smanjenjem emisija iz otpada
Grad Buenos Aires, domaćin ovogodišnjeg summita svjetskih gradonačelnika, obvezao se do 2030. prepoloviti svoje emisije CO2 i postići klimatsku neutralnost do 2050.
Na ovogodišnjem summitu mreže vodećih svjetskih gradova C40, održanom od 19. do 21. listopada u Buenos Airesu, delegacije trinaest gradova potpisale su deklaraciju kojom se obvezuju na postizanje cilja obrade najmanje 30 posto biootpada i smanjenja emisija iz otpada za najmanje 30 posto do 2030.
Trinaest gradova obvezalo se smanjiti emisije iz otpada kako bi svim svojim građanima osigurali čišću, zdraviju, otporniju i inkluzivniju budućnost. Potpisnici deklaracije su gradovi Accra, Amman, Bengaluru, Buenos Aires, Curitiba, Dar es Salaam, Durban, Ekurhuleni, Freetown, Nairobi, Quito, Rio de Janeiro i Tshwane.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) naglašava kako je smanjenje emisije metana najbrži način rješavanja problema globalnog zatopljenja. Naime, svaki kilogram otpada od hrane na odlagalištima ne samo da zagađuje tlo i podzemne vode, već ima isti štetan utjecaj na klimu kao izgaranje jedne litre goriva.
U većini gradova južne hemisfere, uključujući one u Africi, Južnoj Americi te jugoistočnoj i jugozapadnoj Aziji, otpad uvelike pridonosi emisijama stakleničkih plinova, a u nekim regijama može predstavljati i do 35 posto ukupnih emisija, prvenstveno metana koji se stvara na odlagalištima otpada. Doprinos metana globalnom zagrijavanju 87 puta je veći od CO2, a problem je tim veći jer veliki gradovi južne hemisfere generiraju više od dva milijuna tona metana godišnje.
Potpisnici deklaracije poduzeli su ključni korak ka smanjenju emisija u svojim gradovima, u skladu s C40 inicijativom Towards Zero Waste Accelerator. Time su se obvezali na ostvarenje niza ambicioznih ciljeva do 2030. godine, uključujući pružanje pravovremenih usluga prikupljanja otpada, obradu najmanje 30 posto organskog otpada i smanjenje emisija iz otpada za najmanje 30 posto. Kako bi postigli te ciljeve, gradovi mogu provoditi različite aktivnosti, uključujući razvoj sanitarnih odlagališta sa sustavima za skupljanjem odlagališnog plina, poboljšanje radnih uvjeta u sektoru, uvođenje sveobuhvatnog sustava recikliranja i odvajanja otpada, postupno ukidanje odlaganja biootpada, poticanje ponovne upotrebe i postupno napuštanje nereciklabilnih materijala.
Navedenim aktivnostima mogu se ostvariti brojne koristi za klimu, zdravlje, sigurnost hrane i vode, ekonomske mogućnosti i obnovu tla. Smanjenjem odlaganja otpada od hrane te poboljšanjem gospodarenja otpadom i prateće infrastrukture, gradovi mogu izbjeći najgore utjecaje klimatskih promjena i omogućiti brojne koristi za lokalne zajednice.
Neki od gradova potpisnika već ostvaruju značajan napredak u gospodarenju otpadom
Sao Paulo je uveo kompostiranje na tržnicama voća i povrća, što je rezultiralo skupljanjem i obradom ukupno 7100 tona organskog otpada između siječnja i kolovoza 2020. godine. Zahvaljujući tome, proizvedeno je 1400 tona komposta koji je zatim korišten kao gnojivo u gradskim parkovima. Lagos je poboljšao prikupljanje otpada, iznova osmišljavajući svoje sustave gospodarenja otpadom i potičući društveno poduzetništvo. Rio de Janeiro se pozabavio neformalnim sektorom, kao i Accra gdje je uspješno zaposleno 850 radnika, a prikupljanje otpada povećano za 10 posto. Addis Abeba je pak angažirala lokalne zadruge koje su povećale obradu organskog otpada te uspješno prikupile veće količine otpada i tako smanjile odlaganje.
Slično tome, Buenos Aires je poticao osnivanje lokalnih zadruga čime je formalizirao neformalne sakupljače otpada, povećao stope recikliranja i poboljšao životne uvjete radnika. Osim toga, poticanje odvojenog prikupljanja otpada dovelo je do smanjenja količine otpada koja se odlaže na odlagalištima, dok je inicijativa za prikupljanje biootpada iz kućanstava pomogla učvršćivanju novih navika među stanovnicima. Durban se usredotočio na izgradnju sanitarnog odlagališta i poticao pošumljavanje što je pomoglo u stvaranju novih radnih mjesta, a napuštena odlagališta transformiralo u područja za očuvanje divljih životinja.
„Drago mi je što će trinaest C40 gradova provoditi znanstveno utemeljena rješenja kojima će unaprijediti gospodarenje otpadom, jednog od ključnih područja za koje su odgovorne gradske vlasti. Time će postati čišći, zdraviji, otporniji, stvoriti bolja radna mjesta te smanjiti emisije metana za milijun tona svake godine. Nadamo se da će time inspirirati i ostale gradove južne hemisfere koji žele smanjiti zagađenje uz stvaranje boljih radnih mjesta i poboljšanje javnog zdravlja.” – izjavio je izvršni direktor C40 Mark Watts.
„Biti predvodnik u borbi za smanjenje i gospodarenje otpadom zajedno s drugim gradovima u svijetu odlična je prilika za konkretnu akciju u borbi protiv klimatskih promjena. Otpad koji nastaje u velikim gradovima jedan je od najvećih izvora emisija stakleničkih plinova, a pravilno gospodarenje otpadom jedan je od najvećih izazova s kojima se gradovi svakodnevno susreću. Ostvarenjem ciljeva na koje smo se obvezali, naši će gradovi biti čišći, zdraviji, otporniji i inkluzivniji.“ – zaključio je domaćin summita, gradonačelnik Buenos Airesa Horacio Rodríguez Larreta.
C40 je globalna mreža gradonačelnika gotovo stotinu vodećih svjetskih gradova koji poduzimaju hitne korake kako bi se suočili s klimatskom krizom i stvorili uvjete za sigurniju budućnost. Gradonačelnici vodećih svjetskih gradova predstavljaju više od 582 milijuna ljudi i jednu petinu globalnog gospodarstva, a provođenjem i poticanjem klimatskih akcija pomažu u izgradnji zdravijih, pravednijih i otpornijih zajednica.
S.F. / Ekovjesnik