U Svetom Martinu na Muri održan 6. seminar „Hrvatsko povrće“
Zapanjuje činjenica da se za potrebe hrvatskih potrošača u Hrvatskoj proizvodi tek 43 % povrća!
Zajednica udruga hrvatskih povrćara i Gospodarski list, u suorganizaciji s brojnim relevantnim institucijama u hrvatskoj poljoprivredi i sektoru povrćarstva, 1. i 2. prosinca 2022. godine u Svetom Martinu na Muri organizirali su jedini stručni skup koji okuplja hrvatske povrćare.
Na ovogodišnjem seminaru koji je održan u suorganizaciji s brojnim relevantnim institucijama u hrvatskoj poljoprivredi i sektoru povrćarstva, predstavljena su najnovija saznanja i aktualne informacije iz povrćarstva, uključujući i izazove koje donose klimatske promjene i prilagodba proizvodnje povrća novim uvjetima, što su kroz svoja iskustva na seminaru prenijeli sami proizvođači i stručnjaci za povrćarstvo, a svoja iskustva podijelili su i strani predavači, jer je seminar s međunarodnim sudjelovanjem.
Seminar „Hrvatsko povrće“ prvi put je održan 2015. i od početka je namijenjen obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, proizvođačima i tvrtkama iz sektora proizvodnje povrća. Mnogobrojni dosadašnji sudionici, prvenstveno sami povrćari kojima je seminar najviše namijenjen, izrazili su zadovoljstvo što na seminaru u kratkom roku saznaju najnovije i najkvalitetnije informacije koje im pomažu ojačati vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i prodaju te osim toga upoznaju ili sreću ponovo ljude iz iste branše.
Poznato je da će se u Europskoj uniji u poljoprivrednoj proizvodnji sve manje koristiti mineralna gnojiva i kemijska sredstva za zaštitu bilja, istovremeno, uvode se nove tehnologije, digitalna i precizna poljoprivreda, kao i održivo gospodarenje. To je sve popraćeno i novim ciklusom investiranja i financijskih instrumenata u okvirima fondova koji će biti dostupni i hrvatskim povrćarima. Na dvodnevnom seminaru kroz izlaganja eminentnih stručnjaka, sudionicima je bio omogućen uvid u aktualnu problematiku proizvodnje i zaštite povrća, kao i o uvođenju novih proizvoda i tehnologija u proizvodnji povrća. U skladu sa strategijama Europske unije i Zelenog plana, održane su i rasprave o ekološkoj proizvodnji i biološkoj zaštiti povrća. Novost je da su dio predavanja održali sami proizvođači, koji su u svojim izlaganjima ukazali na teškoće i izazove s kojima se susreću u proizvodnji povrća.
Hrvatski povrćari nezadovoljni položajem i stanjem na tržištu
Održan je i tradicionalni okrugli stol koji je ove godine imao temu „Izazovi i perspektiva razvoja hrvatskog povrćarstva u razdoblju 2023.-2027.“ na kojem su govornici bili Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru, Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore, Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec te Marina Galović, predsjednica udruge proizvođača povrća Grada Zagreba.
O negativnim trendovima u proizvodnji povrća, o padu količina proizvedenog povrća, te smanjenju površina na kojima se proizvodi povrće, govorila je Žaklina Jurišić, a svi ti pokazatelji doveli su do toga da nam je pokrivenost potrošnje uvozom povrća dosegla čak 57 %, odnosno u Hrvatskoj se proizvodi tek 43 % povrća za potrebe hrvatskih potrošača, što je alarmantan podatak. „Uvozi se čak 25 % smrznutog povrća i 100 % sušenog pa je potrebno usmjeriti se i na preradu, a ne samo primarnu proizvodnju povrća“, rekla je Žaklina Jurišić.
Bitno je udruživanje proizvođača
Juraj Orenda rekao je da je u okolnostima tržišne utakmice u EU teško zaštititi domaću proizvodnju od uvoza i da Ministarstvo poljoprivrede nastoji mjerama pomoći svim sektorima, pa tako i povrćarima da povećaju konkurentnost i otpornost, no na samim povrćarima je da se više povežu i udruže kako bi se povećala konkurentnost njihove povrćarske proizvodnje i ojačao položaj na tržištu, osobito u odnosu na otkupljivače.
Vjekoslav Budanec i Marina Galović u raspravi su izrazili nezadovoljstvo položajem hrvatskih povrćara, odnosom resornog Ministarstva i nedovoljnim mjerama da se spriječi uvoz i unos povrća vrlo upitne kvalitete s dampinškim cijenama koje u vrijeme berbe domaćeg povrća ruše cijene, pa i ispod proizvođačkih.
Nakon zanimljivih predavanja i rasprave zaključak je organizatora da se i u ovim neizvjesnim vremenima proizvođačima povrća na seminaru otvaraju novi horizonti, neki novi vidici, pogledi u budućnost povrćarske proizvodnje, kao i korisna poznanstva za buduću suradnju. Hrvatsko povrćarstvo ima potencijala, jer naši povrćari znaju proizvoditi kvalitetno povrće koje se sve više traži, zaključuju organizatori.
Ekovjesnik