Kako je u samom središtu Pariza nastao vrt s javnim voćnjakom?
Posjetili smo pariški vrt Truillot koji izgleda prekrasno čak i u stanju zimskog mirovanja
Ova zelena oaza u 11. pariškom arondismanu rezultat je konzultacija gradske uprave s građanima francuske metropole, a financirana je zahvaljujući participativnom proračunu Grada Pariza.
Pariški vrt Jardin Truillot otvoren je u srpnju 2018. godine na površini od 5.600 m² otkad kao novi zeleni koridor povezuje bulevare Voltaire i Richard Lenoir u 11. arondismanu. Sam vrt udaljen je svega desetak minuta ugodne šetnje od obnovljenog i ozelenjenog trga Place Bastille, a iz njega se sada pruža lijep pogled na crkvu sv. Ambroza. Jardin Truillot je uređen prema projektu krajobraznih arhitekata Marie-Odile Ricard i Jean-Marca Le Névanica te uključuje javni voćnjak, dva dječja igrališta, travnjak površine 1.600 m² te zid posvećen uličnoj umjetnosti.
Bicikliranje u vrtu nije dopušteno © Ekovjesnik
Gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo svečano je otvorila Jardin Truillot zajedno sa svojim zamjenicima i Françoisom Vauglinom, načelnikom 11. arondismana, a Parižanke i Parižani svih dobnih skupina na dan otvaranja mogli su uživati u programu koji je uključivao degustaciju voća i povrća lokalnih proizvođača, radionice izrade lončanica i kućica za ptice, zabavne i sportske sadržaje te društvene igre. Građani su pozvani na druženje i piknik, a Francusko udruženje astronoma (l’Association Française d’Astronomie - AFA) je u noćnim satima organiziralo promatranje zvijezda.
© Ekovjesnik
Priroda u gusto izgrađenom dijelu grada
Prije samog početka radova na uređenju vrta, na površini koja je krajem 1970-ih rezervirana za javne zelene površine, izgrađene su jaslice i zgrada s 14 socijalnih stambenih jedinica. Ujedno je preuređena ulica Rue Moufle, kako bi se poboljšao pristup Bulevaru Richard Lenoir. Ovaj zeleni prostor otvorio je pogled na trg s crkvom sv. Ambroza (Saint-Ambroise) te kao široka šetnica povezao pariške bulevare Voltaire i Richard-Lenoir. Za razliku od drugih pariških parkova i vrtova, Jardin Truillot je otvoren najveći dio dana, odnosno radnim se danima zatvara od 1:00 do 5:00 sati ujutro, a vikendom od 2:00 do 5:00 sati.
© Ekovjesnik
Vrt je dizajniran s ciljem poticanja urbane bioraznolikost pa već na ulazu s Bulevara Richard-Lenoir nudi obilje zelenila, a u skladu s načelima kružnog gospodarstva na prostranoj livadi postavljena su debla stabala posječenih u šumi Bois de Vincennes koja služe kao klupe. U dijelu vrta sa strane Bulevara Voltaire, nalazi se golemi travnjak obrubljen cvjetnim trakama, vinovom lozom i voćkama, kako bi se šetači mogli upoznati s urbanom poljoprivredom, s načinima i sustavima za proizvodnju hrane u urbanom okolišu te dobrobitima koje pružaju.
© Ekovjesnik
Prostor je namijenjen svim dobnim skupinama pa se nasuprot jaslicama nalaze dva dječja igrališta, jedna strana vrta posvećena je umjetničkom izražavanju uličnih umjetnika, a u njegovom središnjem dijelu nalazi se prostor za organizaciju kulturnih događanja. Naposljetku, tu je i javni voćnjak u kojem se organiziraju radionice urbane poljoprivrede za lokalno stanovništvo i školsku djecu.
© Ekovjesnik
Voda za sve
Svi posjetitelji vrta mogu utažiti žeđ na jednoj od 39 novih fontana pariške komunalne tvrtke Eau de Paris, postavljenih diljem grada od kolovoza 2018. godine, također zahvaljujući participativnom proračunu Grada Pariza. Ove fontane nadopunjuju mrežu s čak 1200 punktova s besplatnom pitkom vodom, dostupnih na pariškim javnim površinama te u parkovima i vrtovima, a građani u vrtu Jardin Truillot osim obične pitke vode mogu piti i gaziranu mineralnu vodu.
>>> Pročitajte još >>> U Parizu sve više javnih česmi, a na nekima se pije i mineralna voda!
© Ekovjesnik
U završnoj fazi uređenja vrta Truillot 2019. godine, srušena je manja zgrada na Bulevaru Richard Lenoir u kojoj se nalazio bar La Grosse Bouteille (Velika boca), a koji je proslavio slavni francuski fotograf Robert Doisneau na svojim fotografijama iz 1959. i 1961. godine. Reklama bara, velika boca aperitiva Picon, sačuvana je zahvaljujući peticiji kojom je prikupljeno više od 5400 potpisa građana te se nakon obnove treba ponovno postaviti u blizini povijesne lokacije bara.
Također, zahvaljujući participativnom proračunu za 2015 godinu, izvršena je restauracija brojčanika i renoviranje satnog mehanizma stare gradske ure, koja nakon puno godina ponovno pokazuje točno vrijeme. U vrtu se također nalazi tehnički prostor za održavanje vrta, kao i automatizirani javni toalet tvrtke JCDecaux.
© Ekovjesnik
Ono što može Pariz, Zagreb očito ne može, ne zna i neće postati bolji, zeleniji grad
Mogu li se na ovaj način – uključivanjem javnosti u proces oblikovanja javnih odluka i kvalitetnom komunikacijom gradske uprave s građanima – obnoviti i oživjeti zapuštena dvorišta i javni prostor naših gradova ili, primjerice, zagrebački donjogradski blokovi, procijenite sami.
Nova samoprozvana „zelena“ zagrebačka gradska vlast, koja je svojim predizbornim programom proklamirala transparentnost i participaciju građana, pokazuje da je daleko od načina upravljanja i provedbe projekata prilagodbe klimatskim promjenama kakvima svjedočimo u Parizu i drugim europskim pa i hrvatskim gradovima. Osim potpunog izostanka planskog ozelenjavanja Zagreba i poticanja kolektivnih sadnji drveća, to potvrđuje i ignoriranje nedavne konferencije „Parkovi za sve“ na kojoj je održana panel rasprava na temu „Može li (Zagreb) drugačije i bolje?“, kao i prilično tajnovit način na koji se od početka listopada uređuje prvi zagrebački urbani voćnjak. Uostalom, da im transparentnost nije jača strana dokazuje i konspirativna izborna konvencija stranke Zagreb je naš! o čijem održavanju mediji uopće nisu obaviješteni pa građani očito ne bi trebali znati tko vodi stranku čelnih ljudi Grada Zagreba. Princip „Mi to tako“ ili „Detaljnije o svemu kad radovi budu gotovi“ i participativno odlučivanje građana ne idu baš ruku pod ruku.
Zelenila i sigurnih biciklističkih staza ne nedostaje ni na Bulevaru Richard Lenoir koji vodi do obnovljenog i ozelenjenog trga Place Bastille. © Ekovjesnik
S.F. / Ekovjesnik