Francuska Narodna skupština izjasnila se protiv vađenja ruda s morskog dna!
Zabranu dubokomorskog rudarenja uz Francusku podržava još desetak država, a velike svjetske kompanije obvezale su se da resurse s morskog dna neće koristiti za proizvodnju svojih proizvoda
U francuskoj Narodnoj skupštini 17. siječnja značajnom većinom glasova usvojen je moratorij na vađenje ruda s morskog dna. Time je ova zemlja, sukladno zalaganju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na prošlogodišnjoj Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP27, postala predvodnik borbe protiv eksploatacije morskog dna u međunarodnim vodama.
U utorak 17. siječnja, zastupnici francuske Narodne skupštine apsolutnom su većinom usvojili rezoluciju za uvođenje moratorija na eksploataciju morskog dna u međunarodnim vodama. Ova gospodarska aktivnost trenutačno nije regulirana, a predmet je velikog interesa industrije zbog metala koji se nalaze u morskim dubinama. Francuska, druga najveća svjetska pomorska sila, uvođenjem moratorija pokušava utjecati na međunarodne pregovore koji su u tijeku.
Rezoluciju je predložio zastupnik Nicolas Thierry (Europe Écologie - Les Verts), a usvojena je apsolutnom većinom od 215 glasova za, uz 56 glasova protiv. Njome se od Francuske Republike traži da se na međunarodnoj razini obveže u korist uvođenja moratorija na vađenje ruda s morskog dna. Predsjednik Emmanuel Macron je ovo stajalište branio na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP27 u Sharm el-Sheikhu prošlog studenog, kao i na UN-ovoj konferenciji o oceanima održanoj nekoliko mjeseci ranije u Lisabonu. Naime, francuski predsjednik je istaknuo važnost provođenja istraživanja kako bi identificirala potencijalna rješenja za održivo vađenje resursa. Uvođenje moratorija je ključno jer raste pritisak da se krene u eksploataciju morskih resursa koji se nalaze na dubini od 4000 metara, a trenutačno nisu regulirani.
U lipnju 2021. predsjednik otočne države Nauru, smještene u zapadnom dijelu Tihog oceana, obavijestio je Međunarodnu upravu za morsko dno (L’Autorité Internationale des fonds marins - AIFM), odgovornu za organiziranje aktivnosti povezanih s mineralnim resursima u dubinama međunarodnih voda, da namjerava zatražiti ugovor za iskorištavanje morskog dna u zoni Clarion-Clipperton. Ova zona između Meksika i Havaja proteže se na oko 4.500.000 četvornih kilometara i područje je dubokog podmorja izuzetno bogatog polimetalnim nodulima koji sadrže kobalt, nikal, bakar i mangan. Nakon ovog zahtjeva, a prema klauzuli o „dvije godine“ uključenoj u Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, AIFM je prisiljen donijeti propise do srpnja 2023. godine.
Kanadska tvrtka The Metals Company već počela s ispitivanjima
Rizici za ekosustave u dubokim vodama oceana su još uvijek vrlo slabo dokumentirani, a „nedostatak znanstvenih spoznaja o dubokim vodama stoga predstavlja veliki rizik za očuvanje ovih prostora“, navodi se u rezoluciji. „To je aktivnost čiji su potencijalni utjecaji ogromni, bilo da se radi o toksičnim učincima sedimenata i teških metala koji se akumuliraju u hranidbenom lancu, oslobađanju stakleničkih plinova sadržanih u oceanskom dnu ili nepovratnom uništavanju morske bioraznolikosti.“
Zastupnici francuske Narodne skupštine stoga pozivaju francusku vladu da u sklopu moratorija podrži zabranu dubokomorskog rudarenja sve dok neovisne skupine znanstvenika ne dokažu da se ova ekstrakcijska aktivnost može provoditi bez degradacije morskih ekosustava i bez gubitka biološke raznolikosti. Ovo stajalište inače podržava još desetak država, uključujući Čile, Kostariku, Novi Zeland, Panamu, Njemačku, Španjolsku te Palau i Vanuatu.
„Moramo djelovati i uvjeriti sve više svjetskih država da se pridruže Francuskoj i nekolicini drugih koje već podržavaju moratorij i to na sljedećem sastanku AIFM-a u ožujku 2023. jer vremena je sve manje“, kazala je francuska europarlamentarka Marie Toussaint iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza (Greens/EFA).
Naime, prošlog rujna kanadska tvrtka The Metals Company (TMC) dobila je „dozvolu za testiranje“ kojom je ovlaštena za vađenje 3600 tona metala u zoni Clarion Clipperton. Prošlog tjedna na društvenim mrežama pojavile su se tajne snimke najnovijih ispitivanja dubokog mora u Tihom oceanu koje pokazuju ispuštanje otpada izravno u ocean. Ispitivanja TMC-a i njegovog švicarskog partnera Allseas provedena su između sredine rujna i sredine studenog 2022., a stručnjaci koji su pratili testiranje i zatražili anonimnost tvrde da nedostatak znanstvenih spoznaja, loša praksa uzorkovanja i kvar opreme prikupljene podatke čine besmislenima.
Velike svjetske tvrtke podržavaju moratorij
„Nemojmo imati iluzija. Eksploatacija dubokog podmorja izazvat će nepopravljive štete za morske ekosustave“, izjavio je Hervé Berville (LREM), francuski državni tajnik za more. „Stoga ne želimo samo spriječiti dodjelu eksploatacijske dozvole, već i zabraniti vađenje ruda s morskog dna u uvjetima nedostatka znanstvenih spoznaja. Vrijeme, nažalost, radi protiv nas.“
Zastupnici francuske Narodne skupštine također pozivaju na reformu AIFM-a kako bi se „osigurala puna transparentnost njegovih obveza da djeluje u ime cijelog čovječanstva“.
Nasreću, velik broj svjetskih kompanija poput Googlea, BMW-a, Renaulta, Volva, Volkswagena, Philipsa, Samsunga, a nedavno i Tesle, podržava poziv na moratorij na zabranu dubokomorskog rudarenja, čime su se obvezali da neće koristiti resurse s morskog dna za proizvodnju svojih proizvoda.
S.F. / Ekovjesnik