„Dignimo glas, ne temperaturu!“: Ujedinjeni u zahtjevima za zeleni plan i proglašenje klimatske krize!
Zelena akcija, Centar za mirovne studije, Zeleni Filozofski i niz drugih organizacija od Vlade RH zatražili zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku, a od Sabora proglašenje klimatske krize.
Aktivistkinje i aktivisti Zelene akcije u petak su, u ime deset organizacija i nacionalne mreže Zeleni forum, Vladi RH i Saboru uručili zahtjeve za hitno djelovanje po pitanju klimatskih promjena. Na Markovu trgu su postavili veliki transparent s porukom „Dignimo glas, ne temperaturu!“ te putem razglasa pustili izjave građana i građanki s klimatskog prosvjeda održanog u Zagrebu na Dan planeta Zemlje.
„Glas ljudi koji se danas mogao čuti je jasan i vlast ga više ne smije ignorirati”, izjavio je Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.
Energetska pitanja nisu jedina, ali su ključna u procesu tranzicije. Stoga je potrebno hitno unaprijediti sve politike, počevši s Nacionalnim energetsko-klimatskim planom, čija je revizija u tijeku, no zatvorena za javnost.
„Tražimo da Vlada RH planski obustavi sva ulaganja u industriju fosilnih goriva. Konkretno, da stopira povećanje kapaciteta krčkog LNG terminala, zatvori termoelektranu na uvozni ugljen Plomin 2 do 2026., ne dopustiti istraživanje i eksploataciju plina i nafte u RH nakon 2035. itd.”, pojasnio je Tomac te dodao: „Umjesto toga, treba preusmjeriti subvencije u masovno poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Također, mora se omogućiti građanima i zajednicama istih da budu aktivni sudionici energetske tranzicije”.
Klimatska kriza je prijetnja, ali i prilika za gradnju boljeg društva
„Zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku mora biti temeljen ne samo na zelenim politikama, već valja integrirati i socioekonomska prava koja će istovremeno doprinijeti borbi protiv društvenih nejednakosti.” – komentirao je Tomac.
S tim se složila i Antonia Pindulić, pravnica Centra za mirovne studija koja je naglasila kako je borba za ljudska prava nemoguća bez borbe za klimatsku i socioekonomsku pravdu.
„Jedan od naših zahtjeva u okviru zelenog plana jest kreiranje nacionalne strategije za borbu protiv energetskog siromaštva, uključujući njegovo zakonsko definiranje i kategoriziranje. Potrebno je i donošenje službenih planova na lokalnim razinama da bi se ono moglo sustavno pratiti i adekvatno riješiti. Zahtijevamo solidarne, odgovorne, održive i sveobuhvatne politike koje se provode u praksi, za dostojanstvo svake žene, muškarca, djeteta, svakog bića na ovom planetu.” – rekla je Antonia Pindulić.
Klimatske promjene su tema koja se posebno tiče mladih jer politike koje se kroje danas, utjecat će najviše na njihovu budućnost. Zato se zahtjevima pridružila i studentska inicijativa Zeleni Filozofski. Njen član, Fran Kušan Munjin, izrazio je razočarenje u naše izabrane dužnosnike jer uporno odbijaju prihvatiti stvarnost klimatske krize, nastavljaju podupirati industriju fosilnih goriva i presporo se kretati prema čistoj energiji.
„Od Vlade i Sabora tražimo da slušaju naputke hrvatske aktivističke mreže koja neumorno upućuje na probleme u njihovim politikama. Želimo da slušaju savjete svjetske znanstvene zajednice koja je skoro jednoglasno izjavila da je svijet u ozbiljnoj opasnosti. Želimo da nas uvjere da shvaćaju klimatsku krizu ozbiljno i da će sljedećih deset godina provesti radeći sve što je u njihovoj moći da prijeđemo na obnovljive izvore energije. Nadam se da će nas podržati.” – naglasio je Fran Kušan Munjin.
Traži se proglašenje klimatske krize
„Pozivamo Sabor, kao nositelja zakonodavne vlasti, da poduzme akcije u cilju hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, pravedne tranzicije, zaštite prirodnih resursa i jačanja otpornosti na klimatske promjene. Proglašenje klimatske krize bio snažan signal da je vlast svjesna hitnosti situacije i spremna poduzeti potrebne korake”, zaključio je Tomac.
Klimatske zahtjeve Zelene akcije podržali su: Zeleni forum, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Inicijativa Zeleni Filozofski, Extinction Rebellion Zagreb, Fridays For Future Hrvatska, Sindikat biciklista, Centar za mirovne studije, Mreža mladih Hrvatske, fAKTIV, Operacija Grad i Mreža antifašistkinja Zagreba.
Zahtjevi se navode u nastavku:
1. Od Vlade RH tražimo zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku
Klimatska kriza je velika prijetnja za čovječanstvo u cjelini, ali trebamo prepoznati i momente za gradnju održivijeg i pravednijeg društva. Zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku mora biti temeljen ne samo na zelenim politikama, već valja integrirati i socioekonomska prava koji će u isto vrijeme doprinijeti borbi protiv raznih tipova društvenih nejednakosti i siromaštva.
Stoga je potrebno:
- planski obustaviti sva ulaganja u industriju fosilnih goriva: stopirati povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku i gradnju novih plinovoda, zatvoriti termoelektranu na uvozni ugljen Plomin 2 do 2026., ne dopustiti istraživanje i eksploataciju plina i nafte u RH nakon 2035. godine, postupno napustiti korištenje plina u sektorima toplinarstva i električne energije do 2035. godine, a nakon toga u industriji itd.
- prekinuti subvencioniranje fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u masovno poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, prateća istraživanja i razvoj i borbu protiv energetskog siromaštva
- unaprijediti sve klimatsko-energetske politike, počevši s Nacionalnim energetsko-klimatskim planom i Strategijom niskougljičnog razvoja RH, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova na nulu najkasnije do 2050. godine. i potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva
- omogućiti i poticati građane i građanke i zajednice građana_ki da budu aktivni sudionici energetske tranzicije
- osigurati ljudima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, već i barijerama koje proizlaze iz drugih zakona
- kreirati plan za demokratizaciju i decentralizaciju energetskog sustava, kako bi energija doista bila u rukama stanovnika ove države, a ne korporacija i pojedinih moćnika
- ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost, osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa; kreirati gradove u kojima će značajan broj dnevnih potreba za migracijama moći zadovoljiti nemotoriziranim vrstama prometa i time smanjivati udio putovanja automobilima; ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja fosilni plin)
- poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava putem hitne prilagodbe i doradu nacionalnih zakona i strategija
- kreirati plan na državnoj razini za pravednu tranziciju u sektorima zagađivačke industrije što znači transformaciju gospodarstva na pravedan i uključiv način kako bi se osiguralo održavanje i stvaranje zelenih, kvalitetnih i pristojnih radnih mjesta; treba osigurati prijelaz na zeleno gospodarstvo koje je pravedno prema SVIM radnicima i radnicama te koje ne uništava, već čuva i stvara dobra i kvalitetna radna mjesta; potrebno je predvidjeti i upravljati tranzicijom te pregovarati s radnicima u svakom aspektu koji ih se tiče, poput potreba za novim vještinama i prava na kvalitetnu obuku i cjeloživotno učenje za svakog radnika
- poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru i mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena, koje sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom i na taj način održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju
- omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na zaokret prema niskougljičnom razvoju i budućnosti
- kreirati strategiju za borbu protiv energetskog siromaštva, uključujući njegovo zakonsko definiranje i kategoriziranje; donijeti službene planove na lokalnim razinama da bi se ono moglo sustavno pratiti te na adekvatan način pristupiti rješavanju problema
- preusmjeriti dio sredstava koja se ulažu u militarizaciju granica i vojnu industriju - vojni budžet narastao je na 1 do 1,1 milijardu eura godišnje, dakle oko 270 eura po stanovniku - prema mjerama ublažavanja klimatskih promjena, mjerama prilagodbe na iste i socioekonomskim mjerama koje će pomoći svim stanovnicima ove države bez obzira odakle došli
- aktivno uključiti mlade u kreiranje politika koje se tiču njih i njihove budućnosti; mladi nisu dio rasprave o zelenoj tranziciji, a strateški dokumenti u području mladih ne prepoznaju ozbiljnost stanja iako europska i nacionalna istraživanja pokazuju da je briga za klimu i okoliš mladima pri vrhu prioriteta.
2. Od Hrvatskog sabora tražimo simbolično proglašenje klimatskog izvanrednog stanja odnosno klimatske krize
S obzirom na nedavno objavljen izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji jasno ukazuje na alarmantnu situaciju na globalnoj razini, i uzimajući u obzir usvajanje rezolucije Europskog parlamenta 2019. godine kojom se proglašava klimatska i ekološka kriza u Europi i svijetu, zahtijevamo da Hrvatska simbolično proglasi izvanredno klimatsko stanje. Navedenom rezolucijom poziva se na brze, ambiciozne i koordinirane akcije na europskoj i globalnoj razini kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ograničio rast prosječne globalne temperature na 1,5 °C iznad predindustrijske razine.
Tražimo da se jače čuje glas građanki i građana koji su zabrinuti za svoju sadašnjost i budućnost zbog sve intenzivnijih posljedica klimatskih promjena. Ovo je simbolična razina izvanrednog stanja koja nikako ne znači da Zelena akcija poziva na bilo kakvo ograničenje ustavom zajamčenih sloboda i prava čovjeka i građanina.
Postoji neosporna znanstvena potvrda da su ljudske aktivnosti povezane s fosilnim gorivima uzrok klimatskih promjena i da smo trenutno suočeni s ozbiljnim posljedicama koje uključuju sve češće i intenzivnije klimatske katastrofe, poput poplava, požara, suša i uragana, ali i porast razine mora, topljenje leda na polovima itd. Ovakve posljedice klimatskih promjena prijete našem zdravlju, bioraznolikosti i kvaliteti života svih ljudi.
Stoga, pozivamo Hrvatski sabor, kao predstavničko tijelo građana/ki i nositelja zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, da poduzme akcije u cilju hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, promicanja održivog načina života, pravedne tranzicije, zaštite prirodnih resursa i jačanja otpornosti na klimatske promjene. Proglašenje izvanrednog klimatskog stanja odnosno klimatske krize bio bi snažan signal da je vlast svjesna hitnosti situacije i spremna poduzeti sve potrebne korake u borbi protiv klimatske krize.