LIFE Artina: Rješenja za očuvanje morskih ptica i prirodnih bogatstava Jadrana

Cilj projekta je stvoriti preduvjete i proglasiti nova morska područja očuvanja značajna za ptice u Hrvatskoj, kroz utvrđivanje ovih područja i razvijanje mjera za njihovo očuvanje.

Od 9. do 11. svibnja 2023. u Hotelu Medena u Segetu Donjem održat će se završna konferencija petogodišnjeg projekta „LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu / Seabird conservation network in the Adriatic”.

Na završnoj konferenciji raspravljat će se o aktivnostima koje su provedene tijekom petogodišnjeg projekta LIFE Artina te će se s domaćim i međunarodnim sudionicima podijeliti najbolje prakse i stečena iskustva s ciljem osiguranja dugoročnog očuvanja populacija jadranskih i sredozemnih morskih ptica.

Konferencija će okupiti sudionike iz područja očuvanja prirode, ribarstva, organizacije civilnog društva, državne institucije te regionalne i međunarodne stručnjake koji će dijeliti najbolje međunarodne prakse i naučene lekcije iz projekta te razgovarati o budućim naporima za očuvanje populacija jadranskih i mediteranskih morskih ptica.

  • © Biljana Ječmenica

Tijekom tri dana konferencije, sudionici će raspravljati o metodama praćenja stanja morskih ptica, uključivanju lokalnih zajednica u očuvanje morskih ptica, eradikaciji štakora s kolonija ptica te uspostavi i upravljanju zaštićenim morskim područjima. Sudionici će temeljem rasprava izrađivati preporuke za buduće očuvanje morskih ptica te će imati priliku slušati govore poznatih stručnjaka poput Daniela Oroa, ekologa iz Grupe za teorijsku i računalnu ekologiju Centra za napredne studije (CEAB-CSIC) u Španjolskoj, te Nicolae Baccetti, višeg istraživača u ISPRA-i, Talijanskom institutu za zaštitu okoliša i istraživanja.

Završna konferencija projekta LIFE Artina bit će jedinstvena prilika za sve sudionike da zajednički pronađu rješenja za očuvanje morskih ptica, te da doprinesu očuvanju prirodnih bogatstava Sredozemnog mora. Program završne konferencije dostupan je putem sljedeće poveznice.

  • Gregula (Puffinus yelkouan) je endem Sredozemnog mora, a čak polovica njene populacije u Hrvatskoj se gnijezdi na Lastovskom otočju. Gnijezde se u pukotinama i policama u stijenama kao i u rupama u zemlji gdje podižu jednog ptića godišnje. Oba roditelja se brinu i za jaje i kasnije za ptića. Gregule su veoma vjerne te ostaju s istim partnerom čitav život, ali su i vrlo društvene, pa ih se često može vidjeti u jatu. © Udruga Biom

Podsjetimo, projekt LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu / Seabird conservation network in the Adriatic” osmišljen je kako bi se doprinijelo rješavanju glavnih problema u očuvanju morskih ptica na području srednjeg Jadrana s naglaskom na tri vrste: sredozemni galeb (Larus audouinii)kaukal (Calonectris diomedea)gregula (Puffinus yelkouan).

  • Kaukal (Calonectris diomedea) je krupniji od gregule, a s njom dijeli i mjesta na kojima se gnijezdi. Kaukali za svoja gnijezda izabiru pukotine u stijenama, škrape i rupe u tlu, a kada nađu idealnu lokaciju, čuvaju je od drugih ptica. Kako bi bili sigurni da im nitko drugi neće uzeti odabrano mjesto, kaukali ga čuvaju i do tri mjeseca prije nego što u njega polegnu jaje. Naime, kao i gregula, kaukal također ima samo jednog ptića godišnje oko kojeg se brinu oba roditelja koji ostaju zajedno dugi niz godina. © Biljana Ječmenica / Biom

Naziv Artina potječe od lokalnog lastovskog naziva za gregulu, koja je ujedno i endem Sredozemlja, a s obzirom da gnijezdi samo u središnjem dijelu Jadrana njezina populacija je pod velikim pritiskom. 

Specifični ciljevi LIFE Artina projekta bili su identificirati glavna područja očuvanja značajna za ptice (POP područja) u južnoj Hrvatskoj koja su značajna za sredozemnog galeba, kaukala i gregulu, razumjeti i procijeniti glavne negativne utjecaje na populacije morskih ptica na kopnu i na moru te definirati aktivnosti koje će ih ublažiti te smanjiti brojnost kopnenih invazivnih vrsta (crni štakori) koje negativno utječu na gniježđenje cjevonosnica (kaukal i gregula) te kontrolirati galebove klaukavce na području gniježđenja sredozemnog galeba.

  • Sredozemni galeb (Larus audouinii) © Biljana Ječmenica / Biom
Projekt „LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu” (LIFE17 NAT/HR/000594) je sufinanciran sredstvima LIFE Programa Europske unije. Projekt sufinanciraju Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

 

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sudjelujte u izboru Ptice godine 2025.!

Ornitološka zajednica, uz inicijativu udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka, ove godine nominirala je tri ptičje vrste koje konkuriraju za izbor Ptice godine 2025.

Spasimo gnijezda ispod lastovskih zvijezda!

Najnoviji Crveni popis ptica Europe (2021.) utvrdio je da je maleni hrvatski albatros – gregula (Puffinus yelkouan) – u stvari znatno ugroženiji nego što se to ranije mislilo. To je potaklo pokretanje kampanje kojom Udruga Biom želi spriječiti nestanak naših jedinih pravih morskih ptica iz Jadrana.

Zajedničkim snagama protiv slučajnog ulova u ribarstvu

„Prelovili smo 80 % ribljih stokova, a s njima i mnoge vrste koje nam nisu bile na jelovniku.“ Upravo te „slučajne žrtve“ bile su tema okruglog stola „Zajednički pristup za smanjenje prilova u jadranskom ribarstvu“, održanog 16. ožujka u Zagrebu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER