Maroko u pustinji gradi solarnu farmu veličine Pariza
Znači li solarna farma Noor početak nove ere proizvodnje čiste energije u Africi?
U suncem okupanom podnožju planinskog masiva Visokog Atlasa u Maroku događa se nevjerojatna preobrazba. Na žutom marokanskom pijesku niknula je solarna farma Noor s tisućama zakrivljenih ogledala, koja će ubrzo promijeniti način proizvodnje električne energije na cijelom afričkom kontinentu.
Ova ogromna solarna farma zauzima površinu od 1,4 mil. četvornih metara što je približno jednako površini francuskog glavnog grada Pariza. Prva faza ovog postrojenja puštena je u rad 2016. godine i proizvela je dovoljno električne energije za napajanje 650.000 kućanstava. Do 2020. godine, a moguće je i prije, očekuje se kako će proizvoditi 580 MW električne energije, što će biti dovoljno za napajanje preko milijun kućanstava. Ono što je još važnije, ova solarna farma vrijedna devet milijardi dolara, smještena na području Souss-Massa-Drâa u blizini grada Ouarzazatea, mogla bi značiti početak nove ere proizvodnje čiste energije u Africi.
Simbolično, solarna farma nosi ime „Noor“ što na arapskom znači „svjetlost“ i njen uspjeh mogao bi biti prekretnica za zemlju koja je donedavno morala uvoziti čak 97 % električne energije. Maroko u bliskoj budućnosti nastoji postati izvoznik energije u zemlje Europske unije, kao i u druge zemlje na afričkom kontinentu.
Ogledala slijede kretanje Sunca
Zakrivljena ogledala Noora bruje dok poput suncokreta prate kretanje Sunca, koje ovdje na vratima pustinje sja i do 3.600 sati godišnje, dajući Maroku jedan od najvećih svjetskih potencijala solarne energije.
Noor 1 je prva faza solarne farme i ima snagu od 160 MW od ukupno predviđenih 580 MW te je prema tvrdnjama svojih graditelja već smanjila emisiju ugljičnog diokisida Maroka za stotine tisuća tona godišnje. Mustapha Bakkoury, direktor Marokanske agencije za održivu energiju, najavio je u veljači kako će treća faza projekta biti završene do sredine 2018. godine.
Maroko do 2020. godine planira proizvoditi 42 % svoje energije iz obnovljivih izvora, a taj će udio do 2030. godine povećati na 52 %, pri čemu će solarna energija, energija vjetra i hidroenergija proizvoditi po trećinu ukupne energije. Ova afrička zemlja je na dobrom putu za postizanje tog cilja, a prema tvrdnjama marokanskih dužnosnika, obnovljivi izvori energije već su do kraja 2017. godine bili zaslužni za 34 % proizvodnje električne energije.
Skladištenje energije
Solarna farma Noor za proizvodnju i skladištenje energije koristi inovativne metode i prati najnovija dostignuća na području uporabe koncentrirane solarne energije. Ogledala prve dvije faze Noora koncentriraju sunčeve zrake na sintetičko ulje koje prolazi kroz cijevi i zagrijavaju ga na 350°C stvarajući vodenu paru koja pokreće generator s turbinom. To je slično načinu korištenja fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, ali za razliku od onečišćujućih fosilnih goriva ovdje se koristi solarna energija.
No, treća faza, Noor 3 sastojat će se od jednog velikog tornja okruženog s oko sedam tisuća ravnih ogledala koja će pratiti i reflektirati sunčeve zrake prema njegovom vrhu.
Topljene soli unutar tornja hvatat će i pohranjivati toplinu, pa na taj način neće biti potrebno koristiti sintetičko ulje. Stručnjaci tvrde kako je ovo znatno učinkovitiji način za pohranu energije sunčeve topline i zahtijeva znatno manje prostora od trenutnih polja solarne farme.
Noor 1 i 2 pohranjuju dio energije u rastaljenom pijesku koji može zadržati snagu proizvodnje do tri sata. Međutim, dovršetkom faze Noor 3 očekuje se porast kapaciteta skladištenja energije i to na sedam do osam sati nakon zalaska sunca.
Faza Noor 3 će izgledati kao solarna toplana u kalifornijskoj pustinji Mojave / Fotografija: BrightSource Energy
Pred Marokom i Afrikom je svijetla budućnost
Izgradnja tako velikih solarnih kapaciteta mogla bi imati snažan utjecaj na budućnost proizvodnje električne energije na kontinentu u cjelini. Upravitelj Klimatskih investicijskih fondova (CIF) Mafalda Duarte izjavio je za britanski The Guardian još 2016. godine kako „Maroko prerasta u pravog energetskog lidera i snižava troškove tehnologije čiste energije“.
Među ostale ulagače u ovaj solarni kompleks kraj Ouarzazatea ubrajaju se još njemačka investicijska banka KfW, Afrička razvojna banka, Svjetska banka i Europska investicijska banka (EIB).
EIB predstavlja produženu ruku Europske unije i njenih infrastrukturnih ulaganja, a njena potpora projektu prema nekim procjenama predstavlja i do 60 % ukupne vrijednosti, zbog čega se i u Maroku i EU nadaju kako će ovdje proizvedena energija pronaći put izvan granica Maroka.
U međuvremenu, diljem afričkog kontinenta, uključujući Ganu, Demokratsku Republiku Kongo, Ruandu i Južnu Afriku, ulaže se u razne projekte solarne energije koji osim što proizvode čištu energiju, povećavaju energetsku sigurnost afričkih zemalja te im po prvi put im pružaju pouzdani izvor svjetlosti i topline.
R.I. / Ekovjesnik