Ujedinjeni narodi usvojili Sporazum o svjetskim morima
Usvojen povijesni sporazum za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti u više od dvije trećine oceana
Ujedinjeni narodi danas su u New Yorku usvojili povijesni Sporazum o svjetskim morima s ciljem osiguravanja očuvanja i održivog korištenja morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije koja pokrivaju više od dvije trećine oceana.
„Ova odluka znači novi život i nadu za očuvanje oceana”, istaknuo je António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda te je pohvalio donošenje sporazuma kao demonstraciju snage multilateralizma. „Djelujući u borbi protiv prijetnji našem planetu koje nadilaze nacionalne granice, pokazali ste da globalne prijetnje zaslužuju globalnu akciju”, rekao je Guterres dodavši „da zemlje svijeta mogu pokazati jedinstvo i zajedništvo koje služi za opće dobro svih nas”.
Nadovezujući se na nasljeđe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, revolucionarni Sporazum o svjetskim morima (Marine Biodiversity of Areas Beyond National Jurisdiction – BBNJ Treaty) značajno jača pravni okvir za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti u više od dvije trećine oceana. Njime se osigurava ključni okvir za međusektorsku suradnju između država i drugih dionika u svrhu promicanja održivog razvoja oceana i njegovih resursa te rješavanja višestrukih pritisaka s kojima se suočava. Učinkovita i pravovremena provedba ovog sporazuma ključno će doprinijeti postizanju ciljeva koji se odnose na oceane iz Agende održivog razvoja do 2030. i Globalnog okvira za biološku raznolikost Kunminga i Montreala.
Sporazum se odnosi na četiri ključna pitanja
Sporazumom se uspostavlja okvir za pravednu podjelu koristi koje proizlaze iz aktivnosti u pogledu morskih genetskih resursa i informacija o digitalnom slijedu morskih genetskih resursa u područjima izvan nacionalne jurisdikcije, osiguravajući da takve aktivnosti koriste cijelom čovječanstvu.
Njime će se omogućiti uspostava alata za upravljanje temeljenih na područjima, uključujući zaštićena morska područja, za očuvanje i održivo upravljanje vitalnim staništima i vrstama na otvorenom moru i međunarodnom području morskog dna. Takve su mjere ključne za arhiviranje globalnog cilja „30 X 30“, dogovorenog na konferenciji COP15 u Montrealu u prosincu 2022., za učinkovito očuvanje i upravljanje najmanje 30 posto svjetskog kopna, obalnih područja i oceana do 2030. godine.
>>> Pročitajte još >>> Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili
- Studija objavljena 2020. godine u časopisu Nature daje nam nadu da možda ipak nije sve izgubljeno te da se, zahvaljujući provođenju hitnih mjera zaštite i zajedničkim naporima svjetskih vlada na rješavanju prijetnji s kojima se suočavaju morski ekosustavi, oceani ipak mogu oporaviti za svega 30 godina. / Manu San Felix, National Geographic / KAUST
Sporazum će osigurati procjenu i razmatranje utjecaja aktivnosti na okoliš izvan nacionalne jurisdikcije pri donošenju odluka. Također, prvi put omogućit će međunarodni pravni okvir za procjenu kumulativnih učinaka aktivnosti i posljedica klimatskih promjena, zakiseljavanja oceana i povezanih utjecaja, i to u područjima izvan nacionalne jurisdikcije. Osim toga, Sporazumom će se olakšati suradnja u izgradnji kapaciteta te prijenos pomorske tehnologije, kako bi se svim zemljama, a posebno zemljama u razvoju, omogućilo da odgovorno koriste i imaju koristi od morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
Nadalje, Sporazum se bavi s nekoliko međusektorskih pitanja, kao što je njegov odnos s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora i relevantnim pravnim instrumentima i okvirima te relevantnim globalnim, regionalnim, lokalnim i sektorskim tijelima, kao i financiranjem i rješavanjem sporova. Također uspostavlja institucionalne aranžmane, uključujući Konferenciju stranaka, Znanstveno i tehničko tijelo i druga pomoćna tijela Konferencije stranaka (COP), Mehanizam razmjene i tajništvo.
Sporazum stupa na snagu nakon što ga ratificira šezdeset država
Sporazum će biti otvoren za potpisivanje u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku dvije godine od 20. rujna 2023., odnosno dan nakon Summita o održivom razvoju 2023., a stupit će na snagu nakon što ga ratificira šezdeset država. Glavni tajnik UN-a dužan je sazvati prvi sastanak Konferencije stranaka Sporazuma najkasnije godinu dana nakon njegovog stupanja na snagu.
Glavni tajnik UN-a António Guterres pozvao je sve države da ne štede napore kako bi što je prije moguće potpisale i ratificirale Sporazum i time omogućile njegovo stupanje na snagu. „To je ključno za rješavanje prijetnji s kojima se suočavaju naši oceani, kao i za uspjeh ciljeva i zadataka povezanih s oceanima, uključujući Agendu 2030. i Globalni okvir za biološku raznolikost Kunminga i Montreala”, rekao je Guterres.
„Put prema ratifikaciji i što bržoj provedbi zahtijevat će usklađene napore država, dionika i sustava UN-a, a koordinacija tih napora i suradnje bit će od iznimne važnosti“, zaključio je.
S.F. / Ekovjesnik