Greenpeace INA-i i Vladi: Preuzmite odgovornost za emisije klimatskog ubojice metana!
Sve nove investicije trebaju biti usmjerene na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, u Hrvatskoj ponajprije u energiju sunca, poručuje Greenpeace
Aktivisti i atkivistkinje Greenpeacea održali su prosvjed u Zagrebu postavivši ispred sjedišta INA-e simboličan trometarski prikaz plinske platforme koja ispušta fosilni plin u atmosferu.
Od samog potonuća platforme Ivana D Greenpeace opetovano poziva nadležne institucije i INA-u da ispitaju moguće emisije metana na svim odobalnim platformama. Ni nakon dvije i pol godine niti nadležno ministarstvo niti INA nisu odgovorili niti se očitovali. Greenpeace CEE u posjedu je podataka iz pouzdanih izvora, a u vezi sa zabilježenim koncentracijama metana oko određenog broja odobalnih plinskih platformi na sjevernom Jadranu.
Ti podaci potvrđuju njihove sumnje: koncentracije više od 100 ppm/m zabilježene su na devet promatranih platformi, dok su na tri od njih zabilježene vrijednosti više od 400, 500 pa čak i 1500 ppm/m. Greenpeaceu su podatke ustupili vanjski suradnici koji djeluju na području Europske unije, a navedene koncentracije zabilježene su pomoću daljinskog laserskog mjerenja metana (TDLAS). Za otkrivanje visokospecifične prisutnosti metana detektor koristio se infracrveni laser koji procjenjuje gustoću stupa metana duž laserske zrake u jedinici milijuntih dijelova po metru (ppm/m).
Iz razgovora sa stručnjacima iz ovog područja, Greenpeace doznaje da fosilna industrija obično šalje ekipe na teren kad se zabilježe očitanja iznad 200 ppm/m.
- Koncentracije više od 100 ppm/m zabilježene su na devet promatranih platformi, dok su na tri od njih zabilježene vrijednosti više od 400, 500 pa čak i 1500 ppm/m. / © Greenpeace
„Mi u Greenpeaceu smatramo da su bilo kakve emisije tog štetnog, snažnog stakleničkog plina neprihvatljive, a kamoli koncentracije koje upućuju na značajne emisije poput onih primijećenih ovom prilikom. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) upozorava da svaki porast u globalnom zagrijavanju potiče sve intenzivnije i sve češće vremenske ekstreme. Ne smijemo se više kockati s budućnošću.” - izjavila je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
„Dobiveni podaci ukazuju na problem pa INA i Vlada RH moraju pokazati inicijativu i biti transparentniji, ispitati je li riječ o namjernom ispuštanju plina (tzv. venting) ili pak o nekontroliranom istjecanju te učiniti sve što je potrebno da se takve pojave spriječe u budućnosti. Nevjerojatno je da, unatoč ekološkoj i klimatskoj krizi, i galopirajućim cijenama, plinska industrija i dalje smatra normalnim štetiti klimi ispuštanjem plina u atmosferu”, dodala je Andrić.
- Greenpeace doznaje da fosilna industrija obično šalje ekipe na teren kad se zabilježe očitanja iznad 200 ppm/m. / © Greenpeace
Temeljem EU Plana EU „Fit for 55” kojim se nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU do 2030., u izradi je europski zakonski prijedlog koji, između ostalog, smjera zabraniti uobičajenu praksu poznatu kao „venting“ (hrv. ispuštanje), osim u iznimnim izvanrednim okolnostima. Hrvatska je također potpisnica deklaracije „Global Methane Pledge“ kojom se pridružila zajedničkoj obvezi smanjenja emisija metana za 30 % do 2030. u odnosu na 2020. godinu.
Metan je glavni sastojak fosilnog plina. Riječ je o iznimno snažnom stakleničkom plinu koji, kada dospije u atmosferu, u usporedbi s ugljikovim dioksidom na 20 godina ima 82,5 puta, a na 100 godina 29,8 puta jači učinak na globalno zatopljenje.
„Hitnim smanjenjem emisija metana mogle bi se izbjeći najgore kratkoročne posljedice klimatskih promjena, a istovremeno i šteta zdravlju ljudi i ekosustava već danas. Aktualni naftni i plinski projekti moraju hitno riješiti pitanje emisija metana jer za mnoge takve slučajeve postoje jeftine i lako dostupne tehnologije”, napominje dr. Aidan Farrow iz Greenpeaceovog Znanstvenog odsjeka.
>>> Pročitajte još >>> Greenpeace u Opatiji prozvao ministra Filipovića i fosilnu industriju: „Plinski profit ubija klimu!“
- Aktivisti i atkivistkinje Greenpeacea održali su prosvjed u Zagrebu postavivši ispred sjedišta INA-e simboličan trometarski prikaz plinske platforme koja ispušta fosilni plin u atmosferu. © Samir Cerić Kovačević / Greenpeace
Prema podacima Međunarodne energetske agencije, svake godine iz naftno-plinskih radova oko 260 milijardi kubičnih metara metana dospije u atmosferu (IEA). Poslovanje industrije fosilnih goriva proizvelo je u 2020. godini gotovo 120 megatona metana - otprilike trećinu svih metanskih emisija proizvedenih ljudskim djelovanjem (IEA).
Na mjere za smanjenje metana treba gledati kao na nužno ali samo privremeno rješenje na putu postupnog ukidanja fosilnih goriva. U EU-u moramo prestati koristiti plin najkasnije 2035. godine, što podrazumijeva prestanak ulaganja u nove plinske projekte već danas. Sve nove investicije trebaju biti usmjerene na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, u Hrvatskoj ponajprije u energiju sunca, zaključuju u Greenpeaceu.
Ekovjesnik