Sve veći pritisak zelene energije na fosilna goriva
Politike američkih saveznih država sve su složnije - ugljen je potrebno u potpunosti eliminirati, samo još predsjednik koči „zelene promjene“
Istraživači na području energetike tvrde kako je doba ugljena pred svojim završetkom. Veće svjetske sile nastoje svoje industrije na ugljen prvo učiniti učinkovitijima te zatim postupno potpuno prijeći na obnovljive izvore energije. Nedavno istraživanje navodi kako bi u SAD-u prijelaz na obnovljive izvore energije mogao potrajati zbog zajednica koje za njega nisu financijski spremne te mišljenja predsjednika koji, naravno, vuče na svoju stranu.
Trumpov pogled na korištenje ugljena
Trenutni američki predsjednik Donald Trump, kao i svi kandidati, dao je dosta obećanja uoči predsjedničkih izbora. Jedno od njegovih najvećih bilo je usmjereno prema radnicima u industrijama koje koriste ugljen, kojima je obećao okončati „rat protiv ugljena“ i vratiti „lijepu“ industriju ugljena. Naime, Trump je tvrdio da bi „čisti ugljen“ osigurao „korištenje ugljena u SAD-u još tisuću godina“. (Nećemo sada ulaziti u to da čisti ugljen kakvim ga Trump smatra ne postoji.)
Gdje je problem sa svim tim silnim obećanjima? Kao što bi svaki stručnjak za energetiku otvoreno mogao reći, ugljen se sve manje koristi. Iako je izvoz ugljena zahvaljujući potražnji iz Azije blago porastao u 2017. godini, potrošnja ugljena se tijekom posljednjeg desetljeća u SAD-u svake godine sve više smanjivala. Uglavnom je zamijenjen jeftinim prirodnim plinom. Kina, koja je preuzela naslov najvećeg svjetskog potrošača ugljena, radi na tome da svoja postrojenja na ugljen učini učinkovitijima, a onda da i u potpunosti dugoročno eliminira korištenje ugljena.
Mogući problem potpunog prijelaza na zelenu energiju
Napuštanje ugljena znači da su radnici u industrijama koje su na bilo koji način vezane za ugljen osuđeni na skori neuspjeh. No, na trenutnu sreću tih radnika i dugoročnu nesreću naše planete, Trumpova politika podržava korištenje ugljena te jednostavno odgađa neizbježni kraj ove industrije.
Novo istraživanje sa Sveučilišta Indiana nastoji ukazati upravo na ovaj problem: kako potaknuti zajednice koje se oslanjaju na radna mjesta u industrijama fosilnih goriva da se u skoroj budućnosti prebace na korištenje energije iz obnovljivih izvora?
„Prelazak na korištenje zelene energije donijet će puno prednosti društvu“, tvrdi Sanya Carley, izvanredna profesorica na Sveučilištu Indiana (School od Public and Environmental Affairs). „No prednosti, kao i troškovi, neće biti jednako raspoređene unutar društva.“
Carley i njezin koautor koristili su alat nazvan Vulnerability Scoping Diagram („Dijagram otkrivanja ranjivosti“) koji je prethodno korišten za nalaženje zajednica osjetljivih na učinke prirodnih opasnosti i klimatskih promjena, kako bi identificirali geografska područja koja će najviše osjetiti posljedice prijelaza na korištenje čiste energije.
Nimalo neočekivano, najranjivijim zajednicama pokazale su se one koje se nalaze na mjestima gdje fosilna goriva igraju veliku ulogu u lokalnom gospodarstvu, kao i mjesta gdje si pojedinci ne mogu priuštiti povećane troškove čiste energije.
Na primjer, istraživači su utvrdili da bi županije u Texasu, Kaliforniji, Hawaiima i New Yorku bile suočene s najvećim financijskim poteškoćama investicijskih politika vezanih za obnovljive izvore energije u kojima države zahtijevaju da se određeni dio električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora.
Autori istraživanja navode da se ovaj alat može koristiti u cilju pronalaženja upravo takvih populacija za posebne programe, kao što je poslovna prekvalifikacija ili financijska pomoć.
Za sve postoji rješenje!
„Važno je dokumentirati štetne učinke politika, ne u nastojanju potkopavanja njihove vjerodostojnosti ili djelotvornosti, već s ciljem boljeg shvaćanja njihovih ograničenja i nenamjernih posljedica njihovog djelovanja“, rekao je koautor istraživanja David Konisky, izvanredni profesor na Sveučilištu Indiana (School of Public and Environmental Affairs).
Svakako je, dugoročno gledajući, bolje za svakoga da se što prije nauči nositi s krajem masovnog korištenja fosilnih goriva, što je naručito teško ljudima čiji poslovi ovise o istima. Pomoć onima koji su najviše zahvaćeni prelaskom na energiju iz obnovljivih izvora mogla bi čak i ubrzati taj prelazak. Također, moguće je čak i identificirati gradove s radnicima koji bi mogli biti dobri kandidati za zapošljavanje u brzo rastućem sektoru obnovljivih izvora energije.
Obećanja na stranu, vrhunac ugljena je nedvojbeno daleko iza nas. Uzevši u obzir štetne utjecaje ugljena na ljudsko zdravlje i okoliš, ovaj prijelaz je svakako dobra potez. Ako politike država uzmu u obzir ranjive populacije te im pomognu u kretanju prema budućnosti koja se oslanja na obnovljive izvore energije, možda će i one same taj prijelaz lakše prihvatiti.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik