Koji su hrvatski gradovi i županije 2022. bili najuspješniji u odvajanju otpada?
Prelog i dalje hrvatski šampion u odvojenom sakupljanju otpada, dok je od velikih gradova najbolji Osijek
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) objavilo je godišnji izvještaj o komunalnom otpadu i stopama odvojenog prikupljanja otpada namijenjenog za oporabu i recikliranje za 2022. godinu.
Ipak 474 kg komunalnog otpada po stanovniku
U odnosu na prethodnu 2021. godinu, ukupna količina otpada se u 2022. godini povećala za četiri posto, odnosno na 1 844 382 tona komunalnog otpada, što predstavlja najveće vrijednosti ukupno nastalih količina komunalnog od početka praćenja podataka o komunalnom otpadu u 1995. godini. Uzroci leže u porastu vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a osobito u značajnom porastu ostvarenog turističkog prometa, navodi MINGOR, pri čemu je količina komunalnog otpada nastalog u turizmu u 2022. godini iznosila 181 642 tone.
Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 474 kg što je također najveća vrijednost u razdoblju od 1995. do 2022. godine. Nagli skok može se pripisati korištenju najnovijih podataka o broju stanovnika prema popisu iz 2021. godine, odnosno osjetno manjem broju od 3 888 529 stanovnika u odnosu na procjene Eurostata koje su korištene u prethodnim godinama, ali i najvećim do sada zabilježenim količinama ukupno nastalog komunalnog otpada. Inače, u MINGOR-u ističu kako je navedena godišnja količina otpada po stanovniku još uvijek značajno niža od prosjeka EU-a koji je prema najnovijim raspoloživim podacima za 2021. godinu iznosio 530 kg.
Najviša godišnja količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2022. godini zabilježena je u Istarskoj (807 kg), Zadarskoj (773 kg), Primorsko-goranskoj (702 kg), a najmanja u Krapinsko-zagorskoj (254 kg), Požeško-slavonskoj (262 kg) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (265 kg). U Gradu Zagrebu godišnja količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 448 kg.
Najveće količine komunalnog otpada nastalog u turizmu zabilježene su u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, dok su najmanje količine zabilježene u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Primjerice, udio otpada iz turizma u ukupnoj količini komunalnog otpada iznosio je u Istarskoj županiji čak 32,96 %.
Usporavanje stope odvojenog sakupljanja
U 2022. godini odvojeno je sakupljeno 844 387 tona komunalnog otpada pa je stopa odvojenog sakupljanja (ne uključujući miješani komunalni otpad) iznosila 46 %. U 2021. godini ta stopa je iznosila 43 % čime se nastavlja trend daljnjeg porasta stope odvojenog sakupljanja, ali ipak nedovoljno brzo u odnosu na postavljeni cilj od 60 % odvojenog prikupljanja otpada do kraja 2022. godine.
Inače, udio nastalog miješanog komunalnog otpada u ukupnom komunalnom otpadu iznosio je 54 %, odnosno 999 995 tona.
Kako ističu u MINGOR-u, dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja posustaje u posljednje dvije godine, ponajviše kao posljedica nečistoća koje su u značajnom udjelu prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, a posebno u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad.
Međimurska županija ima najvišu stopu oporabe
Nadalje, u 2022. godini oporabljeno je 634 018 tona komunalnog otpada pa je stopa oporabe komunalnog otpada iznosila 34 %. Najveće stope oporabe bilježe se za Međimursku (55 %), Koprivničko-križevačku (50 %) i Varaždinsku županiju (47 %), dok su županije s najnižim vrijednostima stope oporabe i dalje Ličko–senjska (22 %), Dubrovačko-neretvanska (24 %) i Splitsko-dalmatinska županija (25 %).
Ukupno su reciklirane 630 882 tone otpada, a stopa recikliranja od 34 % jednaka je stopi oporabe, što je za tri posto više nego u 2021. godini. Unatoč kontinuiranom porastu stope recikliranja, još uvijek nije dostignut cilj koji sukladno članku 54. Zakona o gospodarenju otpadom i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 %.
Odložena količina komunalnog otpada u 202. godini iznosila je 1 024 808 tona, prema čemu je stopa odloženog komunalnog otpada iznosila 56 % ili dva posto manje u odnosu na 2021. godinu. Tijekom 2022. godine komunalni otpad odlagao se na 80 aktivnih odlagališta otpada.
Uz 56 % odloženog i 34 % oporabljenog komunalnog otpada, devet posto komunalnog otpada preusmjereno je u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostali dio od jedan posto obrađen nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje i dr.), privremeno uskladišten ili pripada dijelu procijenjenih količina za neobuhvaćeni dio stanovništva kojima se nije moglo utvrditi postupanje.
Što južnije, to tužnije
Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u okviru javne usluge u 2022. godini (uključujući miješani komunalni otpad) u 2022. godini iznosila je pak 24 % ili tri posto više u odnosu na podatke iz 2021. godine. Kao i ranijih godina, Grad Zagreb (18 %), Splitsko-dalmatinska (14 %), Primorsko-goranska (11 %) i Istarska županija (8 %) čine preko 50 % ukupno sakupljenog komunalnog otpadu u okviru javne usluge. Zadarska županija sudjeluje sa sedam, Zagrebačka sa šest, Osječko-baranjska s pet i Dubrovačko-neretvanska s četiri posto ukupno sakupljenog komunalnog otpadu u okviru javne usluge, dok na sve ostale županije otpada 26 %.
Velike su razlike u stopi odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge po županijama i gradovima. Sjeverne županije u pravilu postižu znatno bolje rezultate, dok županije na jugu Hrvatske zaostaju. Tako su najveće stope zabilježene u Međimurskoj (53 %), Koprivničko-križevačkoj (48 %) i Varaždinskoj županiji (39 %), dok su županije s najnižim stopama Dubrovačko-neretvanska (7 %), Splitsko-dalmatinska (11 %) te Ličko–senjska županija i Šibensko-kninska županija s po 12 %.
Županije s najvećim porastom stope odvojenog sakupljanja u 2022. godini su Primorsko–goranska (s 26 % na 33 %), Zadarska (s 10 % na 17 %) i Koprivničko–križevačka (s 42 % na 48 %).
Stopu od 50 % odvojeno prikupljenog otpada postigla samo četiri grada
Stopu odvajanja komunalnog otpada iznad 50 posto postigli su samo dosadašnji šampion Prelog (66,4 %), Koprivnica (60,6 %), Krk (53,4 %) i Osijek kao najbolji među velikim hrvatskim gradovima s 51,2 %.
Približili su im se i Ludbreg (48,6 %), Čakovec (48,3 %), Mali Lošinj (47,7 %), Buzet (47,6 %), Križevci (47,2 %) i Supetar na Braču (46,6 %), dok su više od 40 % komunalnog otpada izdvojili još samo Varaždin (46,3 %), Labin (44,9 %), Cres (42,4 %) i Slavonski Brod (40,8 %).
Od velikih hrvatskih gradova iznad 30 posto su Velika Gorica, Pula i Rijeka, Zagreb je na svega 28 %, a najgori su Zadar (19,3 %), Karlovac (16 %) i Split (13 %). U prošloj godini najveći napredak ostvarili su Zadar, Rijeka, Pula i Slavonski Brod, dok su nazadovali Split i „nikad čistiji“ Zagreb. Od svih hrvatskih gradova najveći napredak ostvario je Rab koji je s 20,5 posto u 2021. skočio na 39,8 posto odvojeno prikupljenog otpada u 2022. godini.
„Uz porast stope odvajanja komunalnog otpada zadovoljavajuće kvalitete odnosno čistoće, nužno je nastaviti ulaganja u dodatni razvoj sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada te poboljšanje postojeće i izgradnja dodatne infrastrukture za obradu sakupljenog otpada (postrojenja za sortiranje, postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada, postrojenja za obradu reciklabilnog otpada i dr.)“, ističu u MINGOR-u. Dodaju kako je u narednom razdoblju potrebno nastaviti provedbu već postojećih izobrazno-informativnih aktivnosti usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada i izdvajanje korisnog otpada na mjestu nastanka te nastaviti ulaganja u poboljšanje postojeće i izgradnju dodatne infrastrukture za obradu sakupljenog otpada (postrojenja za sortiranje, postrojenja za biološku obradu otpada, postrojenja za obradu reciklabilnog otpada i dr.).
Ekovjesnik