Urbana održivost: Vilnius je Europska zelena prijestolnica za 2025. godinu

#EUGreenCapital | #EUGreenLeaf – Ovo su održivi europski gradovi koji svojim stanovnicima nude visoku kvalitetu života

U Tallinnu (Estonija), ovogodišnjoj Europskoj zelenoj prijestolnici, u četvrtak su proglašeni dobitnici prestižnih nagrada European Green Capital Award i European Green Leaf za 2025 godinu. Europskom zelenom prijestolnicom za 2025. godinu proglašen je glavni grad Litve Vilnius, dok su nagradu Europski zeleni list za gradove s manje od 100 000 stanovnika osvojili Viladecans (Španjolska) i Treviso (Italija).

Gradovi i njihovo stanovništvo pod sve većim su pritiskom više istodobnih kriza, a ovogodišnji gradovi kandidati, koji su u uži izbor za dodjelu nagrada Europska zelena prijestolnica i Europski zeleni list ušli temeljem svoje predanosti rješavanju izazova urbanog okoliša, pokazuju put do postizanja veće otpornosti na klimatske promjene. Podsjetimo, finalisti izbora za prestižnu titulu Europske zelene prijestolnice za 2025. godinu (European Green Capital Award – EGCA 2025) u kategoriji gradova s više od 100 000 stanovnika bili su Graz (Austrija), Guimarães (Portugal) i Vilnius (Litva), dok se nagrada Europski zeleni list (European Green Leaf Award - EGLA 2025) dodjeljuje gradovima s 20 000 do 100 000 stanovnika. Tu nagradu osvojili su Viladecans (Španjolska) i Treviso (Italija).

„Čestitke Vilniusu, Viladecansu i Trevisu! Dobrodošli u grupu europskih zelenih gradova. Naporno radite kako biste svoje gradove učinili zelenijim, zdravijim i ugodnijim mjestima za život svojih stanovnika. Ova svečanost slijedi nakon ljeta obilježenog poplavama i šumskim požarima koji su prouzročili gubitke diljem Europe. Klimatske promjene će povećati učestalost ekstremnih vremenskih događaja, što znači da će se gradovi morati prilagoditi nepredvidivim vremenskim prilikama, kao i drastično smanjiti svoje emisije. Odgovor moraju biti zeleniji gradovi – gradovi s nižim zagađenjem, koji više brinu o dobrobiti građana. Upravo to rade naši današnji pobjednici.” – izjavio je Virginijus Sinkevičius, povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo.

Međunarodni žiri je Vilnius proglasio dobitnikom nagrade Europska zelena prijestolnica za 2025. godinu zahvaljujući najboljoj prezentaciji cjelokupne ekološke vizije glavnog litvanskog grada, vođenom jasnom vizijom i konkretnim djelovanjem, kao i predstavljenom komunikacijskom strategijom pod motom „Vilnius - najzeleniji grad u nastajanju“. Vilnius je uspješno smanjio emisije provedbom raznih mjera, poput povećanja korištenja obnovljivih izvora energije i obnove infrastrukture grijanja s ciljem da postane klimatski neutralan do 2030. Grad isprepliće svoje napore u pogledu održivosti sa srećom i zadovoljstvom svojih stanovnika, potičući inicijative za čist zrak i vodu, očuvanje bioraznolikosti, zelenih površina i još mnogo toga. Žiri je posebno inovativnim ocijenio tehnološki orijentirani pristup angažmanu i sudjelovanju građana koji se korištenjem aplikacije mogu uključiti u sva relevantna područja gradskog upravljanja i planiranja.

Žiri je pohvalio sve gradove finaliste za ovu prestižnu nagradu Zelenih prijestolnica zbog njihovih izvanrednih postignuća te istaknuo kako su austrijski Graz i portugalski Guimarães bili izvrsni kandidati koji druge gradove inspiriraju svojim održivim rješenjima.

Dobitnici nagrade Europski zeleni list Viladecans i Treviso, žiri su impresionirali svojim jedinstvenim pristupima uključivanju svojih zajednica u zelenu tranziciju. Građani i dionici španjolskog Viladecansa sudjeluju u različitim procesima donošenja odluka, a ovaj grada sa 66 000 stanovnika koji se nalazi nedaleko od Barcelone napravio je značajne korake u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Kao dobitnik nagrade Europski zeleni list, Viladecans će se istovremeno usredotočiti na dva cilja: ekološku tranziciju i promicanje zdravog načina života. Svojim pozitivnim pristupom izazovima održivosti donosi nadu i nadahnjuje njihove stanovnike te će biti primjer drugim gradovima na njihovom putu prema zelenijoj budućnosti.

Talijanski Treviso je pak impresionirao žiri svojom snažnom predanošću prihvaćanju promjena i raznolikošću inovativnih pristupa koji uključuju izvrsne komunikacijske i edukacijske vještine usmjerene prema svim dobnim skupinama građana, a posebno mladima. Posebno je pohvaljen ambiciozan plan ozelenjavanja kojim se namjerava udvostručiti broj stabala u ovom gradu s 85 000 stanovnika, smještenom u regiji Veneto u sjevernoj Italiji. Treviso također odlučno koristiti svoja dosadašnja postignuća kao poticaj da bude još bolji i uspješniji u pogledu održivosti.

 

  • Dva pobjednika su bolja od jednog! Viladecans i Treviso osvojili su nagradu Europski zeleni list. / Europska komisija

Navedenim nagradama žele se promicati iznimna rješenja gradova čija sveukupna predanost održivom urbanom razvoju može postati uzor svim ostalim gradovima, a njihovi građani postaju svjesniji činjenice kako njihove svakodnevne odluke mogu donijeti promjene. Svaki grad koji podnosi kandidaturu za nagradu Europske zelene prijestolnice mora zadovoljiti stroge kriterije te se ocjenjuje na osnovu postignuća u sljedećim područjima: kvaliteta zraka, voda, bioraznolikost, zelene površine i održivo korištenje zemljišta, otpad i kružno gospodarstvo, buka te ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama.

Titula Europske zelene prijestolnice gradu pobjedniku osim prestiža donosi i veliku financijsku korist, uključujući veće mogućnosti i snažniju provedbu ekoloških projekata, povećanje turističkog prometa i ulaganja, a time i jačanje lokalnog gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta. Osim toga, Vilniusu će se kao dobitniku nagrade dodijeliti i financijski iznos u vrijednosti od 600 000 eura za provedbu mjera za poboljšanje ekološke održivosti grada. Viladecans i Treviso nagrađeni su iznosom u visini od po 200 000 eura kao potporu njihovim naporima i poticanje daljnjih zelenih aktivnosti.

Za nagrade se ove godine natjecalo ukupno 14 gradova. Međunarodni stručni žiri sastavljen od sedam neovisnih stručnjaka za urbanu održivost ocijenio je svaku prijavu i u uži izbor uvrstio pet gradova finalista, a ocjenjivao ih međunarodni žiri sastavljen od predstavnika Europske komisije, Odbora regija, Ureda Sporazuma gradonačelnika, Europske agencije za okoliš (EEA) i Europskog ureda za okoliš (EEB).

EU prepoznaje da gradovi igraju ključnu ulogu u provedbi Europskog zelenog plana kako bi se stvorilo održivo i otporno društvo te omogućilo učinkovito korištenje resursa. Budući da više od 70 % Europljana živi u urbanim područjima, gradovi su ključni za rješavanje trostruke krize klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka bioraznolikosti. Gradovi finalisti dokazuju kako je moguće biti održiv i građanima osigurati višu kvalitetu života, istovremeno stvarajući prostor za bioraznolikost i izgradnju otpornosti na klimatske promjene.

Nagradu za Europsku zelenu prijestolnicu pokrenula je 2010. godine Europska komisija kako bi potaknula gradove da postanu čistiji i zeleniji, a time i poboljšaju kvalitetu života svojih građana. Nagrada je priznanje gradovima koji su predani postizanju ambicioznih ciljeva Europskog zelenog plana, točnije Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja, Akcijskog plana za kružno gospodarstvo i Strategije bioraznolikosti.

Europska nagrada Europski zeleni list ustanovljena je kako bi se prepoznali i nagradili ekološki napori i postignuća manjih mjesta i gradova s 20 000 do 100 000 stanovnika.

Zašto je estonski glavni grad Tallinn proglašen Europskom zelenom prijestolnicom za 2023. godinu pogledajte u priloženom videu.

Gradovi koji su ušli u uži izbor ostvaruju pristup ekskluzivnoj mreži Europskih zelenih prijestolnica koja im pruža potporu i platformu za razmjenu znanja i najboljih europskih praksi s ciljem poboljšanja svog ekološkog i klimatskog učinka. Podsjetimo, prestižnu titulu Europske zelene prijestolnice proteklih su godina osvojili gradovi Stockholm, Hamburg, Vitoria-Gasteiz, Nantes, Kopenhagen, Bristol, Ljubljana, Essen, Nijmegen, Oslo, Lisabon, Lahti, Grenoble, Tallinn i Valencia. Nagradu Europski zeleni list osvojili su: 2015. Torres Vedras (Portugal) i Mollet del Valles (Španjolska), 2017. Galway (Irska), 2018., Leuven (Belgija) i Växjö (Švedska), 2019. Cornella de Llobregat (Španjolska) i Horst aan de Maas (Nizozemska), 2020. Limerick (Irska) i Mechelen (Belgija), 2021. Lappeenranta (Finska) i Gabrovo (Bugarska), 2022. Valongo (Portugal) i Winterswijk (Nizozemska) te Velenje (Slovenija) i Elsinore (Danska) za 2024. godinu.

 

  • S.F. | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Poznati su finalisti izbora za prestižnu titulu Europske zelene prijestolnice 2025.

Gradovi i njihovo stanovništvo pod sve većim su pritiskom više istodobnih kriza, a pet ovogodišnjih gradova kandidata pokazuje put do postizanja veće otpornosti na klimatske promjene. Evo koji su gradovi uvršteni u uži izbor za dodjelu nagrada Europska zelena prijestolnica i Europski zeleni list temeljem svoje predanosti rješavanju izazova urbanog okoliša.

Koji će grad osvojiti titulu Europske zelene prijestolnice 2022.?

Prestižna titula Europske zelene prijestolnice svake se godine dodjeljuje jednom europskom gradu s više od 100.000 stanovnika koji se najviše istaknuo u svojim naporima postizanja okolišne, društvene i ekonomske održivosti. Pobjednik za 2022. proglasit će se kasnije ove godine, najvjerojatnije u Lisabonu - Europskoj zelenoj prijestolnici za 2020. godinu, a jedno je sigurno i posve očekivano: Zagreb nije među finalistima!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER