Austrija: Najtoplija veljača u 257-godišnjoj povijesti mjerenja
Prema preliminarnoj klimatskoj ocjeni GeoSphere Austria, netom završena meteorološka zima jedna od dvije najtoplije u povijesti mjerenja!
Nikad prije nisu zabilježene takve temperaturne anomalije kao u veljači 2024. koja bi prema izmjerenim temperaturnim vrijednostima mogla zauzeti 16. mjesto na popisu najtoplijih ožujaka, ističe se u priopćenju austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria.
Globalno zatopljenje utječe na sve viša odstupanja od mjesečnih temperaturnih prosjeka, no veljača 2024. bila je uistinu izuzetno topla. „Još nikad u 257 godina dugoj povijesti mjerenja jedan mjesec nije bio toliko iznad svog dugogodišnjeg prosjeka“, kaže klimatolog Alexander Orlik iz GeoSphere Austria. „Veljača 2024. bila je 5,5 °C iznad prosjeka za klimatsko razdoblje od 1991. do 2020. u austrijskim nizinama i 5,0 °C u gorju.“
U odnosu na klimatsko razdoblje 1961.-1990. veljača je u nizinskom dijelu Austrije bila čak 6,4 °C iznad prosjeka, a u gorju 5,9 °C.
Koliko je veljača 2024. bila neuobičajeno topla pokazuje i druga usporedba: „Veljača 2024. bila je toliko blaga da bi zauzela 16. mjesto na popisu najtoplijih ožujaka u 257-godišnjoj povijesti mjerenja”, ističe Orlik.
Sve manji broj mraznih dana
U veljači 2024. broj dana s mrazom (s temperaturom nižom od 0 °C) bio je znatno ispod prosjeka i na nekim meteorološkim postajama postavio je nove negativne rekorde. Primjerice, prema podacima meteorološke postaje u Bregenzu, ove veljače uopće nije bilo mraznih dana (prethodni rekord dva u veljači 1995. i 2016.). Na postaji Sveučilišta u Innsbrucku zabilježeno je svega pet mraznih dana (šest u veljači 1926.), na postaji Salzburg Freisaal tek jedan (šest u veljači 2000. i 2020.), kao i u Eisenstadtu (Željezno, Gradišće) u kojem su u veljači 1966. zabilježena tri mrazna dana. Mjerna postaja Beč Hohe Warte ove godine u veljači također nije imala mraznih dana, iako su u veljači 1966. zabilježena dva dana s temperaturom nižom od 0 °C.
Velike razlike u oborinama
Procijenjena količina oborina za cijelu Austriju sedam posto viša je u odnosu na dugogodišnji prosjek. Na području od Weinviertela, preko Beča i Gradišća do južne Štajerske, zabilježeno je smanjenje oborina od -25 do -50 posto. S druge strane, dijelovi istočnog Tirola i Koruške bili su znatno iznad prosjeka (+75 do +145 posto).
Malo snijega, osobito na niskim nadmorskim visinama
Ispod 500 metara nadmorske visine u veljači 2024. gotovo i nije bilo snijega. Ispodprosječni snježni uvjeti također su zabilježeni i na nadmorskim visinama između 500 i 1000 metara. Iznad 1500 metara nadmorske visine broj dana sa snježnim pokrivačem bio je otprilike prosječan, a ukupna količina novog snijega nešto ispod prosjeka (oko -20 posto).
Razvoj vegetacije uranio desetak dana
Neuobičajeno topla veljača također je dovela do ranog početka vegetacije. Početak cvatnje lijeske i visibaba uranio je desetak dana u odnosu na prosjek klimatskog razdoblja 1991.-2020. Slična pojava zabilježena je i za proljetni drijemovac i žuti drijen. Vrba i forzicija također su počele cvjetati u nekim krajevima Austrije, dok su u izoliranim slučajevima zabilježeni i prvi cvjetovi marelice.
Jedna od dvije najtoplije zime u povijesti mjerenja
Prema preliminarnoj klimatskoj ocjeni GeoSphere Austria, s +2,8 °C u nizinama i gorju u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020. zima 2023./2024. gotovo je jednaka prethodno rekordnoj zimi 2006./2007. U usporedbi s razdobljem 1961.-1990., zima 2023./2024. toplija je čak +4,0 °C u nizinama i +3,9 °C u planinama. Meteorološka zima (prosinac, siječanj, veljača) obilježena je kraćim hladnim razdobljima početkom prosinca 2023. i mjestimice u siječnju 2024. Kao što je već navedeno, veljača je bila posebno ekstremna i daleko najtoplija u povijesti mjerenja.
„Prema prvim procjenama, zima 2023./2024. gotovo je jednaka dosad najtoplijoj zimi 2006./2007.“, kazao je Alexander Orlik. „Hoće li biti prva ili druga čak nije toliko važno jer je riječ o statističkom detalju koji ne mijenja činjenicu da smo ponovno doživjeli tako toplu zimu koja je prije nekoliko desetljeća bila potpuno nezamisliva. Pet najtoplijih zima u 257-godišnjoj povijesti mjerenja imali smo u neposrednoj prošlosti: 2006./2007., 2023./2024., 2019./2020., 2013./2014. i 2015./2016.“
- Stjepan Felber | Ekovjesnik