Zračna luka Paris-Charles de Gaulle slavi 50 godina povijesti i inovacija
Najveća francuska i druga najveća zračna luka u Europi želi postati najsuvremenija i najodrživija
50. obljetnica Zračne luke Paris-Charles de Gaulle (CDG) slavi se u godini u kojoj je glavni grad Francuske domaćin XXXIII. Ljetnih olimpijskih igara, koje su od velike važnosti i za najveću francusku i drugu najveću europsku zračnu luku. Najvažnija zračna luka Grupe ADP (Aéroports de Paris) prošle je godine opslužila 67,4 milijuna putnika i čvrsto je usmjerena na budućnost.
U svojih 50 godina Zračna luka Paris-Charles de Gaulle (CDG) postala je glavni ulaz u Francusku, ali i jedna od vodećih atrakcija regije Île-de-France te predvodnik u razvoju zračnog i željezničkog prometa. Ova zračna luka razvila se u najboljeg predstavnika svoje zemlje, kako u smislu inovacija, tako i u smislu gostoprimstva i umjetnosti življenja. U dobi od 50 godina, Paris-CDG pred sobom ima svijetlu budućnost i to budućnost bez ugljika.
Nova digitalna oprema i novi skeneri na kontrolnim točkama
Samoposlužni kiosci i automatizirana predaja prtljage omogućuju putnicima brzu i samostalnu prijavu te predaju prtljage, a broj ovih uređaja svake godine raste prateći velik porast broja putnika. Ova zračna luka 2023. godine raspolagala je s 294 samoposlužnih uređaja za check-in putnika (self-service kiosk – SSK) i 284 uređaja za automatiziranu predaju prtljage (automated baggage drop-off - ABD), naspram 366, odnosno 376 u 2024. godini.
Skeneri najnovije generacije u skladu su s inovacijama u području kontrole putnika i ručne prtljage te omogućuju još efikasnije sigurnosne provjere na kontrolnim točkama zračne luke, a putnicima jamče veću sigurnost i besprijekornu te bržu uslugu.
3D prikazom i analizom sadržaja prtljage, nova oprema detektira eksplozivne tvari, čak i u tekućem obliku. Ono što je za putnike svakako najvažnije je da se tekućine i elektronički uređaji (prijenosna računala, tableti i sl.) više ne moraju vaditi iz ručne prtljage. Time se znatno ubrzava kontrola putnika i skraćuje vrijeme potrebno za pregled ručne prtljage.
Olimpijske i Paraolimpijske igre u Parizu 2024. ubrzavaju inovacije u Zračnoj luci Paris-Charles de Gaulle, a do početka ljeta kroz ove nove skenere trebalo bi prolaziti već 30 do 40 posto putnika. 3D skeneri se već duže vrijeme testiraju u Zračnoj luci Paris-Orly, a postepeno se postavljaju i u Zračnoj luci Paris-CDG, odnosno u njezinim terminalima T1, T2B, T2D i T2F.
- 50 godina Terminala 1 Zračne luke Paris-Charles de Gaulle © Arnaud Gaulupeau | Groupe ADP
CDG Express i nova linija pariške podzemne željeznice
Za tri godine nova izravna, brza, pouzdana i udobna željeznička linija CDG Express povezivat će zračnu luku sa središtem Pariza, odnosno željezničkim kolodvorom Paris-Gare de l’Est za samo 20 minuta.
Godine 2030. očekuje se i završetak nove linije 17 pariške podzemne željeznice koja će, između ostalog, značajno ubrzati putovanje između Pariza i zračne luke Paris-CDG. Ova linija jedna je od četiri linije Grand Paris Expressa, čije je otvaranje planirano u fazama od 2026. do 2030. godine. Dijelovi linije bit će iznad zemlje, uključujući stanicu Parc des Expositions. Linija će povezivati Pariz s dva terminala (T2 i T4) Zračne luke Paris-CDG i krajnjom stanicom Le Mesnil-Amelot i to preko Zračne luke Le Bourget. Putovanje od stanice La Courneuve do Zračne luke Paris-CDG trajat će samo 20 minuta.
- 50 godina Terminala 1 Zračne luke Paris-Charles de Gaulle © Arnaud Gaulupeau | Groupe ADP
Zračna luka Paris-CDG na putu prema budućnosti bez ugljika
Uz održiviju zrakoplovnu tehnologiju, za dekarbonizaciju prometnog sektora do 2050. jednako je važna i zelena tranzicija zračnih luka. U Grupi ADP (Aéroports de Paris) smatraju kako razmišljanje o zračnoj luci budućnosti uključuje ponovno promišljanje cjelokupne infrastrukture. Zračna luka Paris-CDG tako bi u budućnosti trebala postati energetsko središte u kojem će održiva zrakoplovna goriva (Sustainable Aviation Fuel - SAF) imati svoje pravo mjesto, ali i multimodalno središte koje će nuditi velik izbor kvalitetnog i ekološki prihvatljivog javnog prijevoza.
U Grupi ADP navode kako u Zračnoj luci Paris-Charles de Gaulleu implementiraju brojna rješenja za proizvodnju energije i smanjenje emisija iz zemaljskih operacija. Biomasa se u zračnoj luci koristi od 2012. godine, a trenutačno se razvija projekt spajanja na geotermalnu energiju do 2026. godine i provodi projekt elektrifikacije zračne luke te sustava prihvata i otpreme zrakoplova. Provodi se i testiranje umjetne inteligencije za smanjenje upotrebe pomoćnih pogonskih jedinica (Auxiliary Power Unit - APU), uređaja koji daje energiju za druge funkcije osim pogona, a koja se obično nalaze na velikim zrakoplovima i na pojedinim velikim kopnenim vozilima. Također, ispituje se i vozilo Taxibot, hibridni traktor dizajniran za vuču zrakoplova do piste bez korištenja snage motora.
Osim toga, Grupa ADP podržava cjelokupnu energetsku tranziciju u industriji te je s tim ciljem pokrenula zajedničko ulaganje s tvrtkom Air Liquide kako bi pomogli zračnim lukama, uključujući Paris-Charles de Gaulle, da pripreme svoju infrastrukturu za vodik.
Naposljetku, dana 18. svibnja 2021., zajedno s Air-France-KLM-om, TotalEnergiesom i Airbusom, pokrenut je prvi komercijalni dugolinijski let za Montreal koji koristi održivo gorivo (SAF). Biogorivo koje se koristi za ovaj let dobiva se iz otpada, a njegovim 16-postotnim udjelom izravno je smanjena emisija CO₂ za 20 tona.
- Zračna luka Paris-CDG i sjedište Grupe ADP u bojama Olimpijskih igara Paris 2024 © Maxime Letertre | Groupe ADP
Zračnu luku budućnosti oblikuje umjetna inteligencija
Za obilježavanje 50. obljetnice Zračna luka Paris-Charles de Gaulle surađivala je s mladim pariškim umjetnikom Vincentom Smadjom, poznatim i pod imenom IfOnly, koji koristi umjetnu inteligenciju za dizajniranje prostora zračne luke.
Ova serija vizualnih sadržaja proizvedenih pomoću umjetne inteligencije rezultirala je potpuno neočekivanim i nadrealnim dizajnom koji ističe sve ono što najveća pariška zračna luka nudi u smislu gostoprimstva, kulture, kupovine i usluga.
- Zračna luka Paris-Charles de Gaulle u brojkama
Godine 1964. Vijeće ministara odobrilo je projekt izgradnje nove zračne luke 25 kilometara sjeveroistočno od Pariza, a radovi na izgradnji Terminala 1 započeli su 1968. godine. Središnji terminal sa sedam satelitskih jedinica projektirao je mladi avangardni arhitekt Paul Andreu, a bio je predviđen za godišnji promet od 10 milijuna putnika. Dana 8. ožujka 1974. Terminal 1 otvorio je francuski premijer Pierre Messmer, a prvi avion koji je 13. ožujka 1974. u 7:30 sati sletio u novootvorenu zračnu luku bio je avion američke zrakoplovne kompanije TWA na letu TW 800 iz New Yorka.
Kao pravo multimodalno središte, Paris-Charles de Gaulle prometnim vezama izravno koristi susjednim područjima. Vlak RER B povezuje zračnu luku s Parizom od 1976. godine, a stanica SNCF TGV s ostatkom Francuske i Europe željeznicom od 1994. godine. Linija vlaka CDGVAL osmominutnom vožnjom od terminala T1 do T2 povezuje cijelu zračnu luku.
Zračna luka Paris-CDG zauzima površinu od 3.257 hektara, što je gotovo jedna trećina površine Pariza. Raspolaže s više od 1.100 hektara zelenih površina u kojima svoje stanište ima gotovo 500 popisanih biljnih i životinjskih vrsta. Zračna luka ima ukupno devet terminala i četiri piste, a 2023. godine ostvarila je promet od 67,4 milijuna putnika. U zračnoj luci radi gotovo 90.000 zaposlenika u 700 tvrtki po čemu je Paris-CDG prva zračna luka u Europi i među pet najboljih u svijetu prema ljestvici Skytrax 2023.
Stjepan Felber | Ekovjesnik