Rim donosi svoj prvi glavni plan za drveće
Talijanska metropola nastoji unaprijediti brigu o javnim zelenim površinama i povećati golemo bogatstvo drveća kojim raspolaže
Zaštita, obnova i širenje zelenila tri su glavne odrednice novog Glavnog plana Grada Rima za provedbu intervencija na zaštiti, regeneraciji i širenju gradskih zelenih površina te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama na urbanom području glavnog talijanskog grada.
Gradsko vijeće Rima obvezalo je gradsku upravu da usvoji plan „Analize i strategije za vrednovanje uličnog drveća“ („Analisi e strategie per la riqualificazione delle alberature stradali“), pravi znanstveni program za provedbu intervencija za zaštitu, regeneraciju i širenje javnih zelenih površina s oko 325 000 stabala na urbanom području glavnog talijanskog grada. Od toga se 55 posto stabala smatra izuzetno vrijednima, od kojih su mnoga posađena početkom dvadesetog stoljeća i sada su vrlo stara te stoga podložnija oštećenjima uzrokovanim štetnim organizmima ili ekstremnim klimatskim i vremenskim događajima u rasponu od razdoblja jake suše do olujnih kiša.
>>> Pročitajte još >>> Studio Labics pobijedio na međunarodnom natječaju za redizajn područja carskih foruma u Rimu
- Nova arheološka šetnica (La Nuova Passeggiata Archeologica) © Studio Labics | Roma Capitale
Plan je sastavljen je u suradnji s Vijećem za poljoprivredna istraživanja i analizu ekonomike poljoprivrede (Consiglio per la ricerca in agricoltura e l’analisi dell’economia agraria - CREA) koje je prikupilo analize, istraživanja i studije usmjerene na sanaciju uličnog drveća te provelo istraživanja na više od 200 prometnica u 2023. godini, a planom „Riforestiamo Roma!“ („Pošumimo Rim!“) već se uvelike radi na zamjenskoj sadnji i popunjavanju gradskih drvoreda.
Glavni plan je sada upućen na javno savjetovanje i daljnju doradu, a proces uključuje različite institucije i građane kako bi se obnova uličnog drveća provodila kroz integraciju povijesno-kulturnog, okolišnog, gospodarskog i društvenog sektora.
Još bujnije zelenilo, a svako stablo priča dio povijesti Vječnog grada
Konačni Glavni plan bit će usredotočen na ideju širenja zelenih površina i razvoj zelene infrastrukture uz glavne prometnice u obliku zelene zvijezde od središta do periferije grada, s posebnim naglaskom na stvaranje „kometovog repa“ koji se širi prema moru. Naravno, dizajn uličnog drveća u određenoj mjeri mora biti u skladu s urbanim oblikom i krajobraznim identitetom Rima.
- Rimska „zelena zvijezda“ © Roma Capitale
„Drveće ne samo da poboljšava zrak i smanjuje učinak urbanog toplinskog otoka, već nudi i usluge ekosustava, povećava bioraznolikost i čini urbane prostore pogodnijim za život. Javori, čempresi, borovi, platane, hrastovi, lipe, ali i trešnje, ligustrumi i druge manje biljke, su stabla koja doprinose pejzažnom identitetu našeg grada Drveće smo svrstali u 15 dendroloških tipova, a za svaku vrstu prometnica u Glavnom planu identificiramo četiri specifične strategije. To su R01 - zelena infrastruktura za očuvanje i poboljšanje postojećeg drveća, R02 - ekološki koridori za povećanje broja stabala i povezivanje zelenih površina, R03 - urbane osi 15-minutnog grada za poboljšanje kvalitete javnog prostora intervencijama na sustavu drveća i R04 - stambene ulice u susjedstvu kao jedinstveni i koherentni projekti za distribuciju drveća. Zajedno, ove strategije čine našu „zelenu zvijezdu“ kao zelenu mrežu koja obuhvaća cijeli grad, od središta i periferije do mora. Ovaj sustav poboljšat će kvalitetu javnog prostora i života građana.“ – poručila je gradska vijećnica za poljoprivredu, okoliš i gospodarenje otpadom Sabrina Alfonsi.
- Do kraja proljeća na rimskim ulicama i trgovima u sklopu dvomjesečne akcije pod nazivom „Riforestiamo Roma!“ („Pošumimo Rim!“) posađeno je više od 5.600 stabala. Osim zamjenske sadnje i popunjavanja gradskih drvoreda, drveće se sadilo na brojnim novim lokacijama kako bi se na nogostupima stvorilo više hlada, ublažile ljetne vrućine, ali i uljepšao javni prostor Vječnog Grada.
Glavni plan za rimsko drveće predstavljat će značajno unapređenje brige o urbanom zelenilu te će svim gradskim strukturama na različitim razinama omogućiti identificiranje uloge i usluge urbanog ekosustava. Prirodno nasljeđe glavnog grada od nekoliko stotina tisuća stabala stoga se više neće vrednovati samo zbog svoje estetske vrijednosti, već kao prava zelena infrastruktura u službi građana.
Stjepan Felber | Ekovjesnik