Zaštitita Jadrana: Projektom ALIENA protiv širenja invazivnih vrsta

Talijanski i hrvatski znanstvenici u sklopu Interreg projekta ALIENA traže rješenja za zaštitu Jadranskog mora od invazivnih vrsta

Znanstvenici IRB-ovog Centra za istraživanje mora u Rovinju sudjeluju u Interreg projektu ALIENA, čiji je cilj zaštititi Jadransko more od stranih invazivnih vrsta. Konferencijom održanom 14. svibnja u Bariju obilježen je početak projekta koji će trajati sljedeće dvije i pol godine.

Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) ovaj projekt okuplja tim znanstvenika iz Laboratorija za evolucijsku ekologiju Centra za istraživanje mora u Rovinju (CIM) koji čine dr. sc. Martin Pfannkuchen, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, dr. sc. Ana Baričević, dr. sc. Tjaša Kogovšek te voditeljica projektnih aktivnosti za CIM Rovinj, dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, uz podršku drugih suradnika.

Projekt ALIENA, punog naziva „ALIgning Efforts to control Non-indigenous species in the Adriatic sea” („Usuglašavanje napora za kontrolu neautohtonih vrsta u Jadranskom moru“) financiran je kroz program prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska, te ima za cilj poboljšati našu sposobnost praćenja i upravljanja stranim invazivnim vrstama koje mogu ugroziti lokalne morske ekosustave, zdravlje ljudi i gospodarsku aktivnost u regiji.

Strane invazivne vrste velik su problem diljem svijeta jer ugrožavaju bioraznolikost i mogu dovesti do izumiranja lokalnih vrsta. U Jadranskom moru, koje je važno za ribarstvo, turizam i pomorski promet, ove vrste mogu imati ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice. Projekt ALIENA nastoji stvoriti zajedničku bazu podataka i sustav za praćenje invazivnih vrsta. Kroz suradnju i zajedničke aktivnosti, projekt će razviti sustave ranog upozoravanja i poboljšati metode za otkrivanje i upravljanje invazivnim vrstama.

Vodeći partner projekta je Regija Apulija (Regione Puglia), dok su projektni partneri Regionalna agencija za zaštitu okoliša Friuli Venezia Giulia (Agenzia Regionale per la Protezione dell'Ambiente del Friuli Venezia Giulia – ARPA FVG), Institut Ruđer Bošković (IRB), Centar za istraživanje mora (CIM Rovinj), Zaklada Euro-mediteranski centar za klimatske promjene (Fondazione Centro Euro-Mediterraneo sui Cambiamenti Climatici – CMCC), Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Regionalna agencija za prevenciju i zaštitu okoliša (Agenzia Regionale per la Prevenzione e la Protezione Ambientale - ARPA PUGLIA) te Bluefarm s.r.l. Pridruženi partneri su Grad Rovinj-Rovigno, Natura Histrica i Regionalna agencija za prevenciju, okoliš i energiju Emilije-Romagne (Agenzia Regionale Prevenzione Ambiente Energia Emilia Romagna - ARPAE).

Provedba projekta počela je 1. ožujka 2024. godine i trajat će 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 2.624.458,00 eura, od čega je 80 posto financirano iz bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) kroz Interreg program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska.

 

VEZANE VIJESTI

Kako projekt BRIGANTINE pomaže očuvanju morskih livada

Uz praćenje trenutne rasprostranjenosti i ekološkog stanja algi i livada morskih cvjetnica, cilj projekta BRIGANTINE je i stvoriti baze podataka koje će omogućiti učinkovitije upravljanje ovim važnim resursima u budućnosti.

Ključna rješenja za morski otpad u Jadranskom moru: „Marine Litter-Free Tides of Change“

Kako bi se pronašla rješenja za ozbiljan problem morskog otpada, stručnjaci iz Hrvatske i Italije, predstavnici institucija, nevladine organizacije i mladi okupili su se u Splitu od 4. do 6. studenog na trodnevnoj konferenciji „Marine Litter-Free Tides of Change“. Cilj im je bio jasan: prikazati primjere dobre prakse i osmisliti zajednička rješenja za obnovu i zaštitu predivnog, ali sve ranjivijeg ekosustava Jadranskog mora od daljnjeg onečišćenja morskim otpadom.

Udruga Sunce organizira konferenciju za održivu budućnost i čisti Jadran

Od obala do otvorenog mora, s hrvatske i talijanske strane, Jadran je pod stalnim i sve većim pritiskom, a jedna od najvećih prijetnji je onečišćenje plastikom. S više od 80 posto morskog otpada, ponajviše plastike, hitna zajednička rješenja za očuvanje morskog ekosustava prijeko su potrebna, a kroz praktično obrazovanje i osnaživanje mladih da postanu aktivni sudionici u zaštiti prirode i okoliša, mogu se graditi temelji održive budućnosti.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER