Projekt „Drava LIFE“: Novi život za Dravu

Vožnjom Dravom kroz dvije županije doživjeli smo njezinu ljepotu i snagu te otkrili važnost projekta kojim se obnavlja riječni ekosustav i štite staništa ugroženih vrsta ptica

Bili smo dio male ekipe novinara koja je imala jedinstvenu priliku zaploviti Dravom s članovima tima Drava LIFE projekta kroz dvije županije, Međimursku i Koprivničko-križevačku, uz granicu Hrvatske i Mađarske. Krenuli smo iz Donje Dubrave u Međimurju, a nakon kratkog osvježenja našu četverosatnu vožnju čamcem puni dojmova završili smo u blizini Repaša u Općini Molve u Koprivničko-križevačkoj županiji.

 

U nekoliko sati nismo stigli obići sve lokacije obuhvaćene projektom „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“, ali smo imali jedinstvenu priliku doživjeti ljepotu i snagu Drave koja je na pojedinim mjestima divlja i tajanstvena, baš kao prava „Europska Amazona“ – dio prvog svjetskog petodržavnog UNESCO-vog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, koji pokriva i područje projekta „DRAVA LIFE“. Iz čamca smo vidjeli staništa strogo zaštićenih vrsta ptica – bregunica, pčelarica i čigra, te otkrili zašto je očuvanje ekosustava rijeke Drave važno za očuvanje bioraznolikosti.

Rijeka Drava duga je 725 km i povezuje alpska područja Italije, Austrije i Slovenije s panonskim područjima Hrvatske i Mađarske. Jedan je od najvećih pritoka Dunava, a ove dvije rijeke s Murom čine veliko europsko riječno područje. Rijeka Drava ujedno je i okosnica najvećeg europskog zaštićenog riječnog područja – UNESCO-ovog Prekograničnog rezervata biosfere „Mura – Drava – Dunav“.   

• Ušće Mure u Dravu © Marko Lorenzo Blaslov

Riječni ekosustavi među najugroženijim su ekosustavima u Europi

Područje projekta „DRAVA LIFE“ i njegova okolica sadrže najveći rezervoar slatke vode u Hrvatskoj. Unutar projektnog područja, rijeka Drava jedna je od posljednjih doprirodnih rijeka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i ostao je samo mali dio slobodnog toka, koji se uglavnom nalazi u Hrvatskoj.

Projektno područje obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri Natura 2000 područja na površini od 67.800 hektara od Dubrave Križovljanske (322,8 rkm) do Osijeka (15 rkm). U projekt je uključena cijela dužina rijeke Drave u Hrvatskoj, osim dijela od Osijeka do ušća u Dunav (Park prirode Kopački rit).

 

• Rijeka Drava © Ekovjesnik

Rukavci rijeke Drave staništa su visoke biološke raznolikosti, a projekt obnove Drave pokrenut je upravo s ciljem sprječavanja njihovog propadanja i unaprjeđenja obrane od poplava.

Staništa na Dravi uključuju i neka koja su među najugroženijima u Europi, primjerice – poplavne šume, vlažne travnjake, šljunčane sprudove i pješčane obale, rukavce, strme obale, mrtvice, stajaće rukavce, napuštena korita i meandre. Nažalost, uslijed raznih nepovoljnih utjecaja, posebice klimatskih promjena, dolazi i do promjene hidroloških uvjeta što često uzrokuje njihovu degradaciju i nestajanje.

 

• © Ekovjesnik

Drava je poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Hrvatskoj i kolonijama riječnih ptica

Rukavci u hrvatskom Prekodravlju kod Gole posebno su dugački, a rijeka svojom prirodnom dinamikom neprestano stvara nove rukavce. Međutim, rukavci presušuju, zatrpavaju se sedimentom te nestaju ili postaju mrtvice. Rukavci su izuzetno važni za održavanje funkcionalnosti nizinske rijeke jer stvaraju vodena i močvarna staništa velikih prirodnih vrijednosti. Osim toga, privlače mnoge vrste riječnih riba, a Drava je poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Hrvatskoj. Šarani, somovi, smuđevi, štuke i mnoge druge vrste dolaze ovdje na mriješćenje.

Od 70 zabilježenih vrsta, pet ih je endemskih za područje dunavskog sliva - mladica (Hucho hucho), plotica (Rutilus pigus), balonijev balavac (Gymnocephalus baloni), prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) i vretenar (Zingel streber). Također, od 70 zabilježenih vrsta, čak 38 ih je uključeno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske.

Provedba projekta pozitivno će utjecati i na ptice koje se razmnožavaju na šljunčanim i pjeskovitim sprudovima i strmim obalama poput  bregunice (Riparia riparia) i vodomara (Alcedo atthis).

 

• © Ekovjesnik

Održivo upravljanje i zaštita prirode

Projekt „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“ primjenjuje inovativni pristup upravljanju rijekama te predstavlja primjer dobre prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji. Glavni cilj projekta je poboljšati ekosustav Drave, pozitivno utjecati na razinu podzemnih voda, pridonijeti boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima te povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo. Nositelj projekta su Hrvatske vode, a partneri javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske, Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke županije, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek i WWF Austrija.

Također, projektom se štite staništa strogo zaštićenih vrsta poput bregunica i pčelarica, a s tom aktivnošću upoznali su nas naši domaćini na Dravi – Igor Tošić iz Hrvatskih voda i Tanja Nikowitz iz WWF Austrije.

• © Marko Lorenzo Blaslov

Bregunica (Riparia riparia) je mala ptica selica koja se gnijezdi u kolonijama u strmim, pjeskovitim obalama rijeka, a njezino prisustvo važan je pokazatelj zdravlja riječnih ekosustava. Selo Đelekovec proglašeno je prvim selom ptica bregunica u Hrvatskoj, a oko 70 posto hrvatske populacije bregunica gnijezdi se upravo uz hrvatsko-mađarsku granicu. Na području istoimene općine nalazi se strma obala rijeke Drave nazvana Libanovec (ili Lubenovec) koja je dom i omiljeno mjesto za gniježđenje jedne od najvećih kolonija ovih strogo zaštićenih vrsta ptica.

Libanovec je nastao 1980-ih uslijed velikih promjena na ušću Mure u Dravu. Općina Đelekovec zatražila je zaštitu poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi uz obalu, a nakon razmatranja različitih opcija pronađeno je rješenje koje je zadovoljilo upravljanje vodama, zaštitu prirode, Općinu Đelekovec i poljoprivrednike. Ova inicijativa predstavlja uspješan primjer suradnje lokalne zajednice, poljoprivrednika i ekoloških stručnjaka na očuvanju bioraznolikosti i unapređenju kvalitete života.

• © Marko Lorenzo Blaslov

„Umjesto okolišno manje prihvatljivih obaloutvrda izvedena su takozvana poprečna pera“, objasnio je Igor Tošić iz Hrvatskih voda. „Integrirani pristup upravljanju vodama omogućio je zaštitu ovog vrijednog prirodnog staništa, čime smo istovremeno zaštitili područje uz obalu od erozije.“

Mala čigra (Sternula albifrons) – ambasador žive Drave, jedna je od najrjeđih ptica gnjezdarica u Hrvatskoj. Ptići su sivo-smeđe-žuti te su savršeno prilagođeni gniježđenju na staništima šljunčanih i pješčanih otoka te sprudova i otoka bez vegetacije. U Hrvatskoj se gnijezde jedino na Dravi pa se posjetitelje tijekom sezone gniježđenja upozorava da izbjegavaju šljunčane sprudove kako ih ne bi uznemiravali. Sretnici uz obalu Drave mogu opaziti i pčelarice (Merops apiaster), koje su nešto veće od bregunica, a slično se gnijezde.

• Tanja Nikowitz iz WWF Austrije © Marko Lorenzo Blaslov

Projektom se popularizira zaštita prirode i povećava razumijevanje važnosti njenog očuvanja

Otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke obnavljaju se ključne prirodne značajke ekosustava rijeke Drave. Inače, nakon otvorenog novog rukavca kod Gabajeve Grede te završenih radova na obnovi rukavaca na području općina Donja Dubrava, Legrad i Gola, obavljeni su pripremni radovi za rukavac kod Botova.

„Iz postojećih trasa korita rukavaca uklonjeni su sediment i pregrade, izgrađene su ekološke lokve, dubljaci, a na nekoliko mjesta rekonstruirane su gabionske pregrade i prijelazne rampe. Nakon radova obnove, koji su započeli krajem rujna 2023., lijevoobalni rukavac kod Donje Dubrave dug je 1,56 km, a desnoobalni 1,88 km”, objasnio je Igor Tošić, voditelj projekta iz Hrvatskih voda. „Time se smanjuje potreba za popravcima i izgradnjom regulacijskih građevina na tim potezima Drave, a rasterećenjem glavnog korita rijeke povećat će se sigurnost nasipa za obranu od poplava“, dodao je Tošić.

• Tanja Nikowitz iz WWF Austrije i Igor Tošić iz Hrvatskih voda © Marko Lorenzo Blaslov

Nakon radova završenih ovog proljeća, uslijedila je pauza kako bi se spriječilo ometanje riječnih ptica tijekom sezone gniježđenja. U sklopu projekta provode se i intenzivne edukacijske aktivnosti, a javnost se poziva na odgovorno ponašanje prema prirodi i vrstama koje ovdje obitavaju. S tim ciljem održane su edukacijske radionice čiji su sudionici dobili informacije o odgovornim praksama za minimiziranje uznemiravanja zaštićenih vrsta ptica tijekom ključnog razdoblja razmnožavanja. Posebno je naglašena potreba izbjegavanja korištenja šljunčanih sprudova od travnja do srpnja s ciljem zaštite i povećanja populacije.

Radovi će se stoga nastaviti u rujnu i to na preostalim planiranim lokacijama. Tako je u planu zahvat kod naselja Otok Virje na području Općini Cestica u Varaždinskoj županiji, uz granicu Hrvatske i Slovenije, kao i uz most kraj mjesta Botovo u Općini Drnje na području Koprivničko-križevačke županije.

• © Marko Lorenzo Blaslov

Projekt „DRAVA LIFE“ pozitivno će utjecati i na zalihe podzemnih voda jer će se obnavljanjem poboljšati infiltracija riječne u podzemne vode te tako stabilizirati i podići razina podzemnih voda. To će ujedno utjecati na povećanje otpornosti ekosustava poplavnih područja Drave na posljedice klimatskih promjena.

Vrlo je važno što će svi ovi zahvati pridonijeti zaštiti ugroženih vrsta i staništa u područjima Natura 2000, ali isto tako povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.

Glavne aktivnosti u sklopu projekta provode se na sljedećih šest lokacija duž rijeke Drave:

• Otok Virje (312 – 314,3 rkm)
• Stara Drava Varaždin (289,3 – 292 rkm)
• Donja Dubrava – Legrad (240 – 241,45 rkm)
• Most Botovo (226,6 – 227,9 rkm)
• Novačka (214 – 217 rkm)
• Miholjački Martinci (104 – 106 rkm)

• Matija Habuš i Lucija Kalšan © Marko Lorenzo Blaslov

Ovi mladi ljudi u Legradu su pokrenuli zanimljivu poljoprivrednu priču

Matija Habuš i Lucija Kalšan proputovali su različite dijelove svijeta i više od 40 zemalja od Australije, preko Novog Zelanda do Amerike, ali svoj san odlučili su ostvariti u Legradu. Upravo ovdje pokrenuli su OPG Eko Gorušica, sada MUDRA, te se bave ekološkim uzgojem češnjaka, heljde i konoplje.

„Oduvijek smo bili povezani s prirodom. Matija dolazi iz mjesta gdje prolazi Mura, a Lucija s toka Drave. Prije nekoliko godina preselili smo u Legrad, gdje se te dvije rijeke spajaju. S obzirom na to da se bavimo biodinamičkim uzgojem hrane, prekrasna očuvana priroda i velika bioraznolikost su nas oduševili kao nijedno mjesto prije, a energija rijeke privukla u svoj mir.“ – ističu Matija Habuš i Lucija Kalšan.

„Kad smo kupili zemlju, preselili smo u šator, a dvije godine kasnije u kamp prikolicu. Napustili smo vlastiti stan jer smo željeli bivati u prirodi. Nismo imali kupaonicu pa smo se nakon napornog dana na polju uvijek kupali u Dravi. Kad bi bili puni uboda komaraca ili bilo kakvih bolova Drava bi sve to iscijelila i mi smo se nakon kupanja osjećali ponovo rođeni. Nakon nekog vremena koje smo proveli živeći u srcu europske Amazone, došla je i ideja da promijenimo ime našeg OPG-a s Eko Gorušica u MUDRA. Ime je spoj ne samo dvije rijeke, već i samog značenja koje MUDRA za nas predstavlja, a to je održiva promjena koja stvara i podržava život.“ – dodaju Matija i Lucija.

• © Marko Lorenzo Blaslov

„Bogatstvo koje imamo zaista trebamo čuvati. Za nas Drava predstavlja upravo to. Naša misija je širenje održivosti u poljoprivredi bez da se zemlja uništava, već regenerira kako bi podržala one koji dolaze za nama. Mislimo da je potrebno što Drava LIFE tim radi u svrhu zaštite ptica bregunica i čigri te ostalih vrsta jer sve biljke i životinje imaju svoje mjesto i svrhu u eko sustavu. Regeneracija rukavaca je također potrebna jer se izgradnjom hidroelektrane katastrofalno narušila priroda i nastali brojni problemi koji se uz pomoć ovakvih akcija mogu barem malo ublažiti, a i smanjiti opasnost od poplava.“ – zaključuju Matija i Lucija te ističu da se vesele daljnjoj suradnji s Drava Life timom.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

Renaturalizacija vodotoka potoka Liesingbach u Beču

Vodotok potoka Liesingbach u rubnom dijelu Beča, točnije u 23. bečkom okrugu Liesing, zbog ranije se pretjerane regulacije postupno vraća u svoje prirodno stanje.