Klimatske promjene dovest će do masovnog gubitka tropskih biljaka
Nova studija pokazuje da će toplija i sušnija klima dovesti do velikih gubitaka tropskih biljnih vrsta
Istražujući učinke klimatskih promjena na biljne vrste u tropskim planinskim regijama, biolozi Sveučilišta Brown otkrili su da čak i male varijacije u temperaturi i vlazi mogu imati golem utjecaj, prijeteći ne samo biljkama koje tamo žive, već i ekosustavima koje podržavaju.
Emily Hollenbeck, nova predsjednica kostarikanske neprofitne organizacije Monteverde Conservation League (MCL) i bivša članica Instituta za okoliš i društvo Sveučilišta Brown (IBES), neumorno radi na očuvanju ekosustava planinske regije Monteverde u Kostariki. Provodeći istraživanja u ovoj regiji stekla je doktorat iz ekologije i evolucijske biologije na Sveučilištu Brown, a kao predsjednica MCL-a nastoji očuvati, i obnoviti tropske ekosustave i njihovu biološku raznolikost. Također, u Kostarici radi na poticanju obrazovnih mogućnosti i razvoju održivog turizam te sudjeluje u projektima pošumljavanja.
U svom radu bavi se istraživanjem utjecaja klimatskih promjena na tropske šume, a tijekom pet godina dokumentirala je pojave biljnih vrsta koje se nazivaju epifiti na tri planine u Kostariki i Panami. Na jednoj od planina presađivala je biljne vrste između mjesta koja su varirala po nadmorskoj visini, temperaturi i suhoći, a zatim je promatrala i kvantificirala učinke na biljke.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, većina epifita borila se za preživljavanje izvan svojih prirodnih područja u klimatskim uvjetima koji su čak i malo drugačiji od onih u kojima obično uspijevaju. Tako su ovim istraživanjem potvrđene ranije pretpostavke o rizicima od raširenog izumiranja vrsta zbog klimatskih promjena u tropskim planinskim ekosustavima.
„Ljudima koji ovdje žive već je očito, čak i onima koji nisu biolozi, da se prirodni svijet u zadnjih 20 ili 30 godina promijenio na zapanjujući način kao odgovor na klimatske promjene. Stoga sam smatrala da je jako važno provesti vrlo specifičnu, dobro kontroliranu znanstvenu studiju kako bismo pružili kontekst i dokaze koji podupiru ono što vidimo.“ - kaže Emily Hollenbeck.
„Iako je opće prihvaćeno mišljenje da klimatske promjene predstavljaju rizik od izumiranja za razne vrste, postoji ograničeno razumijevanje te dinamike. To je posebno slučaj s tropskim planinskim regijama u kojima se nalaze neki od najrazličitijih svjetskih ekosustava“, kaže koautor studije Dov Sax, profesor ekologije, evolucije i biologije organizama na Sveučilištu Brown te mentor Emily Hollenbeck.
Sax kaže da se većina procjena rizika od izumiranja zbog klimatskih promjena temelji na korelativnim, statističkim modelima koji razmatraju kojim su klimatskim uvjetima vrste trenutačno izložene i je li vjerojatno da će ti uvjeti biti ostati slični u bliskoj budućnosti. „Ovaj pristup dobro funkcionira u Sjedinjenim Državama i Europi gdje su dobro proučene precizne geografske distribucije vrsta, ali je slabo prilagođen tropskim okruženjima. Ondje je rasprostranjenost većine vrsta često slabo dokumentirana i nije jasno mogu li vrste tolerirati uvjete koji se razlikuju od onih koji se pojavljuju na njihovim trenutnim lokacijama. Stoga nemamo dobar uvid u to koliko bi rizik od izumiranja tropskih organizama mogao biti uz različite razine klimatskih promjena. Nova studija izravno se bavi ovim ograničenjima za tropske epifite u planinama Kostarike i Paname te je zahtijevala iznimno mnogo rada.“ – kaže Sax.
Hollenbeck je uz pomoć kolega istraživača pažljivo istražila distribuciju oko 70 vrsta epifita u tri planinska lanca. Istraživači su se penjali po drveću i prelazili planinskim terenom kako bi presadili oko 1500 pojedinačnih epifita 15 različitih vrsta na različita uzvišenja i klimatske uvjete, iznad i ispod visina na kojima obično uspijevaju. Biljke su pratili svaka tri mjeseca tijekom tri godine.
„Otkrili smo da su te vrste doista osjetljive na male promjene u klimatskim uvjetima kao što se naširoko strahovalo, a što su neki prethodni, mnogo manji eksperimenti već otkrili u prošlosti“, kaže Sax.
Čak su i biljke s najširim rasponom mogućnosti preživljavanja, za koje se predviđalo da su najmanje osjetljive na klimatske promjene, prošle lošije nego što su istraživači očekivali.
Osim toga, nalazi sugeriraju izrazito različite ishode temperaturnih uvjeta koji se očekuju do 2100. godine i to uz različite scenarije klimatskih promjena. Uz porast od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, većina proučavanih biljnih vrsta će preživjeti, ali već uz porast od 3,2 °C pet do 36 posto proučavanih vrsta moglo bi izumrijeti sa svih planina u regiji. Dodatno, od 10 do 55 posto vrsta moglo bi nestati s planine na kojoj su proučavane.
„Alarmantno je koliko smo blizu pragu ili točki preokreta za ove tropske vrste“, kaže Sax, napominjući da se temperatura Zemljine površine već povećala za preko jedan stupanj Celzija u odnosu na predindustrijsku eru. „S jedne strane, postavlja se pitanje možemo li doista dramatično usporiti klimatske promjene, a s druge se pokazuje koliko je malo dodatnog zagrijavanja potrebno da dovede do mogućeg masovnog izumiranja.“
Sax dodaje da bi uz umjereno zagrijavanje trećina svih epifita mogla biti izgubljena do kraja stoljeća, što bi moglo imati dalekosežne i nepredvidive učinke na ekosustave i, naposljetku, na lokalno stanovništvo i gospodarstvo.
Hollenbeck kaže da su epifiti u tropskim šumama poput kanarinaca u rudniku ugljena. „Do ove razine konkretnih podataka došli smo nakon izuzetno puno terenskog rada tijekom tri godine, a odnose se na oko 70 vrsta biljaka. No ipak, ovim istraživanjem kao da smo tek zagrebli po površini pravog problema utjecaja klimatskih promjena na različite vrste.“ – kaže Emily Hollenbeck.
Stjepan Felber | Ekovjesnik