Beograd je postao jedan veliki toplinski otok
Situacija je već dugo alarmantna, upozoravaju Ne davimo Beograd i Zeleno levi front
U posljednjih 10 godina beogradske vlasti nisu učinile ništa kako bi spriječile da cijeli grad ne postane jedan veliki toplinski otok.
„Unatoč sve češćim i intenzivnijim toplinskim valovima, u Beogradu još uvijek postoje dijelovi grada i prigradska naselja koja nemaju pitku vodu. Među njima su Grocka i Vrčin koji nemaju vodu uz temperature od 40 °C, a gotovo svake godine isti problemi javljaju se u Lazarevcu i Mladenovcu. Nije normalno da 2024. godine jedan grad nema infrastrukturu kojom se osigurava normalna opskrba vodom“, ističu u Zeleno-levom frontu.
Udio zelenih površina samo devet posto
„Osim problema vodoopskrbe, preizgrađenost Beograda dovela je do toga da je udio zelenih površina u gradu smanjen na devet posto. Usporedbe radi, 2019. godine zelene površine činile su 12 posto ukupne površine grada. Situacija u kojoj se nalazimo doista je alarmantna jer Beograd sada ima tako malo stabala koja su dovoljna za proizvodnju kisika za samo 300 000 stanovnika. Ostalih 1,4 milijuna gotovo da ne mogu ni disati, a najbliži park obično nije u blizini“, dodaju.
Nadalje, u Zeleno-levom frontu ukazuju na problem neulaganja u energetsku učinkovitost zgrada u kojima je danas život nemoguć bez klima uređaja. Međutim, brojni građani ih nemaju, ne mogu ih si priuštiti ili ih mogu koristiti za hlađenje samo jedne prostorije. „S druge strane, zbog sve većih temperatura mnogima će računi za struju biti nenormalno visoki, što predstavlja dodatno financijsko opterećenje za naše sugrađane.“
Zdravstveni rizici su golemi, posebno za grad u kojem su kardiovaskularne bolesti jedan od najčešćih uzroka smrtnosti. Osim toga, visokim temperaturama i toplinskim valovima posebno su pogođeni radnici koji rade na otvorenom.
Kako se nositi s vrućinom u Beogradu?
Beograd i Srbija suočavaju se i s problemima velikog porasta broja vrućih dana i sve većeg broja tropskih noći s temperaturama jednakoj ili višoj od 20 °C, koje izuzetno nepovoljno utječu na kvalitetu života i zdravlje ljudi. Negativni učinci klimatskih promjena postali su svakodnevnica života u Beogradu, a očekuje se kako će broj vrućih dana i tropskih noći i dalje rasti.
S ciljem ublažavanja klimatskih promjena Ne davimo Beograd i Zeleno levi front stoga predlažu kratkoročne i dugoročne mjere kao što su proglašavanje izvanrednog stanja, donošenje odluke o hitnom početku radova na vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži u dijelovima grada u kojima se već godinama biježe gubici vode ili navedena infrastruktura nije dostatna, kao i hitan početak izrade plana zelene infrastrukture i uvođenja mjera kojima bi se pri razvoju građevinskih projekata zaštitile postojeće i stvarale nove zelene površine. Također, smatraju kako je kućanstvima potrebno osigurati hitnu novčanu pomoć za plaćanje računa za električnu struju (primjerice, predlažu da se umjesto 380 000 vaučera za sportsku opremu u vrijednosti od 6000 dinara novac preusmjeri za navedenu namjenu) te donijeti odluku o zabrani rada u uvjetima ekstremnih vrućina kojima se izravno ugrožava zdravlje radnika na otvorenom.
Voda za sve
Po uzoru na druge europske i svjetske gradove, sve javne institucije kao što su muzeji, knjižnice i sportski objekti trebale bi građanima omogućiti pristup i zaklon od ljetnih vrućina, a svim stanovnicima Beograda potrebno je osigurati dovoljnu količinu pitke vode kako bi se izbjegle mogućnosti toplotnog udara i dehidracije. U Beogradu također nije razvijena mreža javnih slavina s besplatnom pitkom vodom, a pritom na velikom broju njih voda nije mikrobiološki i fizičko-kemijski ispravna. Kao dobar primjer ističe se Beč koji ima nešto veći broj stanovnika od Beograda, ali raspolaže s više od 1 500 javnih slavina s pitkom vodom.
Osim kratkoročnih mjera, potrebno je ozbiljno raditi na pošumljavanju i ozelenjavanju ulica i trgova s ciljem smanjenja učinka urbanog toplinskog otoka. Kao loš primjer ističe se rekonstrukcija Trga Republike kojom je stvoren novi toplinski otok u središtu Beograda koji građani tijekom dana izbjegavaju, umjesto da je obnovljen kao zelena urbana oaza kojom bi se podigla kvaliteta boravka.
„Građani i građanke Srbije zaslužuju da tijekom ljeta uživaju, a ne da se muče uslijed vrućina i obilnih oborina koje izazivaju poplave. Kako trenutačna vlast nema plan za ublažavanje klimatskih promjena i podizanje kvalitete života svih građana Beograda, nakon izbora planiramo provoditi navedene mjere i aktivnosti te Beograd i Srbiju učiniti dobrim mjestom za život i rad svih građana i građanki koji ovdje žive“, zaključuju Ne davimo Beograd i Zeleno levi front.