Najveći svjetski gradovi imaju ključnu ulogu u smanjenju učinaka fosilnih goriva
Gdje i kako početi djelovati?
Veliki gradovi, vruće točke globalnog stvaranja bogatstva, veliki su emiteri stakleničkih plinova. Građanske vlasti mogle bi biti među onima najbolje pozicioniranima za spašavanje našeg planeta po pitanju emisija nastalih korištenjem fosilnih goriva. Novim istraživanjem napravljen je popis svjetskih gradova prema veličini njihovog ugljičnog otiska kako bi se s rješavanjem ovog problema moglo početi što prije, odnosno odmah.
Ugljični otisak Europe / citycarbonfootprints.info
Najveći emiteri, ali i najbolja opcija
Vlade zabrinute oko smanjenja korištenja fosilnih goriva na razini države i ograničavanja klimatskih promjena sada znaju gdje treba početi djelovati - u velikim svjetskim gradovima! Naime, novo istraživanje potvrdilo je ono što bi danas trebalo biti već itekako očito, točnije da na 54 posto svjetskog stanovništva koje živi u gradovima danas otpada više od 70 posto globalne potrošnje energije.
Novim istraživanjem takozvanog „ugljičnog otiska“, 13.000 svjetskih urbanih područja identificirana su kao najučinkovitija mjesta za početak smanjenja korištenja fosilnih goriva.
„Prvih sto gradova s najvišim ugljičnim otiskom diljem svijeta odgovorno je za otprilike 20 posto globalnog ugljičnog otiska“, rekao je dr.sc. Daniel Moran s norveškog Sveučilišta znanosti i tehnologije. „To znači da usklađeno, zajedničko djelovanje malog broja lokalnih zajednica i vlada može značajno smanjiti ugljične otiske na razini država", dodaje Moran.
Ugljični otisak jugoistočne Azije / citycarbonfootprints.info
Podudaranje prikupljenih informacija
Moran i njegovi kolege iz Japana, SAD-a i Švedske izvijestili su u časopisu Environmental Research Letters da su gradove definirali kao gusto naseljena, kontinuirano izgrađena urbana područja, često okružena administrativnim granicama. Naime, gledano iz svemira Manchester i Salford (Velika Britanija) izgledaju kao jedan grad, Manhattan i Brooklyn (SAD) ili Tokyo i Yokohama (Japan) čine se međusobno spojeni.
Istraživači su zatim posložili sve informacije koje su mogli pronaći o postojećim ugljičnim otiscima te procjenama potrošnje energije i usporedili ih s državnim statistikama o uzorcima potrošnje energije, podacima o regionalnoj kupovnoj moći i mapama stanovništva.
Gradovi - mjesta velike koncentracije ljudi, poslovanja, industrije, vlasti, zakonodavstva, školstva i investicija, također su i središta gospodarskog rasta. Smatra se da 600 urbanih središta doprinosi ukupnom bruto domaćem proizvodu s oko 60 posto.
Gradovi mogu utjecati na klimatske promjene, ali oni su i središta s velikom koncentracijom ljudi koji će biti najviše izloženi riziku, ne samo zato što je u gradovima sve toplije za razliku od okolnih područja, već zato što s tim zagrijavanjem gradova sve veći broj ljudi u sve više svjetskih gradova postaje sve ranjiviji na ekstremne toplinske uvjete i poplave.
Poruka istraživanja je jednostavna - kada je riječ o smanjenju korištenja fosilnih goriva, ugljičnog otiska i emisija stakleničkih plinova, gradonačelnici i gradska vijeća imaju u tome jednake mogućnosti kao i državne vlade, ali izravniji utjecaj.
Ugljični otisak istočnog dijela SAD-a i Kanade / citycarbonfootprints.info
Znanstvenici su sastavili popis od 13.000 gradova s podacima iz 187 svjetskih država. Ukupno 195 država je 2015. godine u Parizu dogovorilo da će raditi zajedno kako bi se globalno zatopljenje, vođeno korištenjem fosilnih goriva i posljedičnim povećanjem atmosferskog ugljikovog dioksida, u odnosu na predindustrijske razine održalo na ne više od 1,5 stupnja Celzija do 2100. godine.
No činjenica je da se svijet već u prošlom stoljeću prosječno zagrijao za oko jedan stupanj Celzijev. Stoga je trenutni izazov djelovati na vrijeme kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje do katastrofalne razine.
Predloženi gradovi za središta djelovanja
Novo istraživanje donosi neka potencijalno korisna mjesta za početak ideje zajedničkog djelovanja. Prvih sto gradova dom su samo 11 posto svjetskog stanovništva, ali ipak čine 18 posto svjetskog ugljičnog otiska.
Prva tri grada - Seul u Koreji, Guangzhou u Kini i New York u SAD-u - ne iznenađuju svojim visokim mjestom na listi, no ostala urbana središta s neočekivano velikim ugljičnim otiscima su Köln u Njemačkoj, Manchester u Velikoj Britaniji te kanadski Montreal.
20 svjetskih gradova s najvećim ugljičnim otiskom / citycarbonfootprints.info
Od prvih 200 gradova, 41 grad - uključujući Kairo u Egiptu, Dhaku u Bangladešu i Limu u Peruu - nalazi se u zemlji gdje su ukupne emisije i emisije po stanovniku niske. S druge strane, mnogi od najvećih svjetskih gradova s velikim ugljičnim otiskom nalaze se u najbogatijim svjetskim državama, tj. njihove građanske vlasti imaju uređena sredstva za djelovanje.
„Činjenica da su viši ugljični otisci većinom koncentrirani u bogatijim gradovima znači da ciljane mjere odabranih koalicija na nekoliko mjesta mogu imati velik učinak koji pokriva značajne točke potrošnje“, zaključio je dr.sc. Daniel Moran.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik