Stručnjaci upozoravaju na sve veći broj djece i mladih koji piju zaslađena pića
Podjednako ih piju dječaci i djevojčice, ali najviše tinejdžeri u urbanim sredinama i djeca roditelja s nižim stupnjem obrazovanja
Nova analiza prehrambenih navika djece i adolescenata iz 185 zemalja svijeta otkrila je da su 2018. mladi u prosjeku konzumirali gotovo 23 posto više zaslađenih pića u odnosu na 1990. godinu. „Naša otkrića trebala bi izazvati uzbunu u gotovo svakoj naciji u svijetu“, ističu istraživači sa Sveučilišta Tufts u Bostonu.
Istraživači Friedmanove škole za nutricionizam i politiku prehrane na Sveučilištu Tufts u Bostonu (Massachusetts, SAD) rezultate istraživanja pod nazivom „Unos pića zaslađenih šećerom među djecom i adolescentima u 185 zemalja između 1990. i 2018.: populacijska studija“ („Intake of sugar sweetened beverages among children and adolescents in 185 countries between 1990 and 2018: population based study“) objavili su u medicinskom časopisu „The BMJ“.
Studija se temeljila na podacima Globalne baze podataka o prehrani (Global Dietary Database - GDD), kako bi se dobila prva procjena i ustanovili trendovi unosa šećerom zaslađenih pića kod djece i mladih u svijetu. Riječ je gaziranim pićima, sokovima, energetskim i sportskim napicima te zaslađenim „voćnim“ napicima, primjerice raznim vodama s „voćnim“ okusima, koji sadrže više od 50 kcal po jednoj čaši.
Uključujući podatke više od 1200 istraživanja od 1990. do 2018., istraživački tim otkrio je da su djeca i mladi u dobi od tri do 19 godina pili više zaslađenih pića i imali gotovo dvostruko veći ukupni unos od odraslih. Istraživački tim pritom je isključio konzumaciju 100-postotnih voćnih sokova, nekaloričnih umjetno zaslađenih pića i zaslađenog mlijeka.
Unos napitaka zaslađenih šećerom među djecom i mladima drastično je varirao ovisno o regiji svijeta, a kretao se u prosjeku od 3,6 konzumacije tjedno na globalnoj razini te u rasponu od 1,3 puta tjedno u Južnoj Aziji do 9,1 u Latinskoj Americi i na Karibima. Istraživači su otkrili da djeca i tinejdžeri u 56 zemalja, odnosno 238 milijuna mladih ljudi ili 10 posto globalne populacije mladih, šećerom zaslađena pića konzumiraju u prosjeku sedam ili više puta tjedno.
„Slatki napici uzrokuju i povećavaju problem debljine i rizika od pretilosti. Iako se dijabetes ili kardiovaskularne bolesti najčešće ne razvijaju u dječjoj i mladenačkoj dobi, konzumacija zaslađenih pića mogla bi značajno utjecati na njihovo zdravlje kasnije u životu“, kazala je glavna autorica istraživanja Laura Lara-Castor, trenutačno postdoktorandica na Sveučilištu Washington. „Ova studija naglašava potrebu za ciljanim obrazovanjem i političkim intervencijama kako bi se rano promijenilo ponašanje i spriječili štetni ishodi povezani s unosom pića zaslađenih šećerom u djetinjstvu“, dodala je.
Najmnogoljudnije nacije svijeta, one s najvećom konzumacijom slatkih pića kod djece i mladih 2018. godine, uključivale su Meksiko (10,1 konzumacija tjedno), Ugandu (6,9), Pakistan (6,4), Južnoafričku Republiku (6,2) i Sjedinjene Države ( 6,2). Gledajući trendove od 1990. do 2018., regija s najvećim porastom potrošnje među mladima bila je podsaharska Afrika, u kojoj su prosječne tjedne konzumacije slatkih pića porasle za 106 posto i to na 2,17 tjedno, što je prema istraživačima ubrzanje koje zahtijeva pozornost.
Posljednjih godina mnoge vlade diljem svijeta provode mjere poput uvođenja poreza na gazirana pića i ograničenje prodaje zaslađenih pića u školama kako bi promicale zdrave prehrambene navike. Ovi napori suočavaju se ipak s agresivnim marketingom industrije i globalizacijom prehrambenog sektora.
„Naša otkrića trebala bi izazvati uzbunu u gotovo svakoj naciji diljem svijeta“, kaže jedan od istraživača Dariush Mozaffarian, profesor nutricionizma i direktor Instituta za hranu i medicinu na Friedmanovoj školi. „Unosi i trendovi koje vidimo predstavljaju značajnu prijetnju javnom zdravlju, koju možemo i moramo riješiti za budućnost zdravije populacije.“
Stjepan Felber | Ekovjesnik