Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2023. manje za 8,3 % u odnosu na prethodnu godinu
Europska komisija objavila Izvještaj o napretku mjera u području klime za 2024.
Europska komisija danas je objavila Izvještaj o napretku mjera u području klime za 2024. prema kojem su se neto emisije stakleničkih plinova u EU-u, potaknute impresivnim rastom energije iz obnovljivih izvora, u 2023. godini smanjile za 8,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Riječ je o najvećem godišnjem padu u posljednjih nekoliko desetljeća, uz iznimku 2020. kada je COVID-19 doveo do smanjenja emisija od 9,8 %.
Neto emisije stakleničkih plinova sada su 37 % ispod razina iz 1990., dok je BDP porastao za 68 % u istom razdoblju, što pokazuje kontinuirano razdvajanje emisija i gospodarski rast. EU je i dalje na dobrom putu da ispuni svoju obvezu smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030., ističe se u danas objavljenom Izvještaju o napretku mjera u području klime za 2024.
Emisije iz elektrana i industrijskih postrojenja obuhvaćenih sustavom EU-a za trgovanje emisijama zabilježile su 2023. rekordno smanjenje od 16,5 %. Emisije iz sektora ETS-a sada su oko 47,6 % ispod razina iz 2005. i na dobrom su putu da se postigne cilj od –62 % do 2030., ističe Europska komisija.
U okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama emisije iz proizvodnje električne energije i grijanja smanjile su se za 24 % u odnosu na 2022., potaknute rastom obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra i solarne energije, te napuštanjem korištenja ugljena. Emisije iz zračnog prometa povećale su se za 9,5 %, čime se nastavlja trend nakon pandemije bolesti COVID-19.
U okviru ETS-a EU-a 2023. ostvareni su prihodi od 43,6 milijardi eura za ulaganja u djelovanje u području klime. Inovacijskom fondu i Modernizacijskom fondu dodijeljeno je 7,4 milijarde eura, a ostatak sredstava izravno se dodjeljuje državama članicama EU-a.
Emisije iz zgrada, poljoprivrede, domaćeg prometa, male industrije i otpada, obuhvaćene Uredbom o raspodjeli tereta (Effort Sharing Regulation - ESR) smanjile su se 2023. za oko dva posto. Smanjenje je potaknuto građevinskim sektorom, koji se smanjio za oko 5,5 %. Emisije iz poljoprivrede smanjile su se također za dva posto, dok su se emisije iz prometa smanjile za manje od jedan posto.
Prirodni ponor ugljika u EU-u povećao se za 8,5 % u 2023., čime se preokrenuo trend smanjenja iz prošlog desetljeća u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF). Međutim, Europska komisija ističe kako je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se ostvarili ciljevi za 2030.
„EU ima vodeću ulogu u čistoj tranziciji, s još jednom godinom snažnog smanjenja emisija stakleničkih plinova 2023. Na EU sada otpada šest posto globalnih emisija. Budući da uskoro krećemo na konferenciju COP29, našim međunarodnim partnerima još jednom pokazujemo da je moguće istodobno poduzeti mjere u području klime i ulagati u rast našeg gospodarstva. Nažalost, izvještaj također pokazuje da se naš rad mora nastaviti, kod kuće i u inozemstvu, jer vidimo štetu koju klimatske promjene uzrokuju našim građanima.“ – izjavio je Wopke Hoekstra, povjerenik za klimatsku politiku.
Prošle godine oboreni su klimatski rekordi praćeni ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima
„Iako ovaj izvještaj donosi ohrabrujuće vijesti o smanjenju emisija u EU-u, u prošloj godini zabilježeno je i više katastrofalnih događaja te su izgubljeni životi i sredstva za život zbog klimatskih promjena koje se već mijenjaju, a globalne emisije još nisu dosegnule vrhunac. Potrebno je kontinuirano djelovanje kako bi se osiguralo da EU ispuni svoje ciljeve za 2030. i krene pravim putem prema postizanju budućeg cilja za 2040. i cilja nulte neto stope emisija do 2050. EU također mora nastaviti svoj međunarodni angažman, počevši s konferencijom COP29 sljedećeg mjeseca, kako bi osigurao da i naši međunarodni partneri poduzmu potrebne mjere“, ističe se u priopćenju Europske komisije.
Iako se države članice EU-a polako poboljšavaju kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama i izgradnji otpornosti, ključno je daljnje djelovanje. Europa je 2023. doživjela dosad najveće šumske požare, jednu od najvlažnijih zabilježenih godina, velike morske toplinske valove, raširene razorne poplave i stalan porast temperatura. U Komunikaciji Komisije o upravljanju klimatskim rizicima i Europskoj procjeni klimatskih rizika naglašeno je da izloženost klimatskim promjenama treba uzeti u obzir na svim razinama upravljanja pri utvrđivanju prioriteta politike te u svim sektorskim politikama.
Napuštanje fosilnih goriva potrebno je kako bi se spriječili najgori učinci klimatskih promjena
Podsjetimo, prošle godine EU je produktivno surađivao sa svojim međunarodnim partnerima na jačanju djelovanja u području klime, posebno na konferenciji COP28 u Dubaiju. Na konferenciji COP 28 stranke su zaključile prvi globalni pregled stanja u okviru Pariškog sporazuma, s odlukama o ubrzavanju djelovanja do 2030. i nakon toga, uključujući prelazak s fosilnih goriva, utrostručenje kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora na globalnoj razini i udvostručenje prosječne globalne godišnje stope poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030. EU, njegove države članice i financijske institucije, zajednički poznati kao Tim Europa, i dalje najviše doprinose razvojnoj pomoći i financiranju borbe protiv klimatskih promjena na svjetskoj razini te čine oko trećine globalnih javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena.
Izvještajem o napretku mjera klimatske politike dopunjuje se godišnji izvještaj o stanju energetske unije. U njemu se opisuje napredak u ostvarivanju ciljeva EU-a u pogledu smanjenja emisija, kako je propisano Uredbom o upravljanju. U izvještaju se navode i ključna postignuća i nedavni događaji u borbi protiv klimatskih promjena. Obuhvaća stvarne (povijesne) emisije i predviđene buduće emisije za svaku državu članicu EU-a te informacije o politikama i mjerama EU-a, financiranju borbe protiv klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama.
Europska komisija / Ekovjesnik