Stroži standardi za čišći zrak: Na snagu stupila nova EU Direktiva o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu
Onečišćenje zraka najveći je okolišni rizik za zdravlje u Europi. Novim pravilima EU-a znatno će se poboljšati kvaliteta zraka i smanjiti smrtni slučajevi povezani s onečišćenjem.
Stupanjem na snagu nove EU Direktive o kvaliteti zraka 10. prosinca počinje nova era zaštite zdravlja i okoliša u Europi. Nova direktiva dio je Europskog zelenog plana i ima za cilj daljnje smanjenje onečišćenja zraka.
Zabrinjavajuće brojke pokazuju da postoji potreba za hitnim djelovanjem! Prema procjenama učinka kvalitete zraka na zdravlje koju je provela Europska agencija za okoliš (EEA) i objavila u ožujku ove godine, najmanje 253 000 smrtnih slučajeva u EU-u 2021. godine moglo se pripisati izloženosti onečišćenju sitnim lebdećim česticama (PM2,5) čije su koncentracije više od 5 µg/m3, što je koncentracija koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Nove procjene učinaka na zdravlje pokazuju da izloženost onečišćenju zraka uzrokuje ili pogoršava određene bolesti kao što su rak pluća, bolesti srca, astma i šećerna bolest. Onečišćenje dušikovim dioksidom te godine prouzročilo je 52 000 smrtnih slučajeva u EU-u, dok se kratkotrajnoj izloženosti ozonu mogu pripisati 22 000 smrtnih slučajeva.
Onečišćivači zraka prvenstveno nastaju iz prometa, industrije, poljoprivrede i vađenja sirovina te mogu dovesti do prekoračenja graničnih vrijednosti, osobito u kombinaciji s nepovoljnim vremenskim uvjetima. Najvažnije komponente su: fine čestice, dušikovi oksidi i ozon.
Akcijski plan za nulto onečišćenje Europskog zelenog plana do 2030. godine postavlja cilj smanjenja preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovanih finim česticama za najmanje 55 posto u usporedbi s razinama iz 2005. godine, kao i dugoročni cilj bez značajnih utjecaja na zdravlje do 2050. godine. Ranije ove godine, institucije EU-a postigle su dogovor o prijedlogu ažuriranja direktiva o kvaliteti zraka s ciljem približavanja standarda kvalitete zraka EU-a smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i pomoći u postizanju ciljeva akcijskog plana nultog onečišćenja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da čak i onečišćenje zraka ispod trenutnih graničnih vrijednosti EU-a može ozbiljno naštetiti zdravlju, a istraživanja potvrđuju da postoji uska povezanost između koncentracije onečišćujućih tvari poput finih čestica ili dušikovih oksida i rizika od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Put do strožih ograničenja bio je dug
Europska komisija predstavila je nacrt u listopadu 2022. koji je za cilj imao ambicioznije EU standarde. Međutim, države članice EU-a, Europski parlament i Komisija tek su se u veljači 2024. dogovorile o kompromisnom rješenju. Direktiva je 20. studenog 2024. konačno objavljena u Službenom listu EU-a, a od danas nova pravila postaju obvezujuća.
Za prenošenje direktive u nacionalno pravo države članice EU-a imat će rok od dvije godine od njezina stupanja na snagu, a Europska komisija revidirat će standarde kvalitete zraka do 2030. i svakih pet godina nakon toga, u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima.
Direktiva predviđa postupnu prilagodbu kvalitete zraka preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, a države članice EU-a bi do 2030. trebale smanjiti onečišćenje finim česticama (PM2,5) na najviše deset mikrograma po kubnom metru zraka, a dušikovim dioksidom na najviše 20 µg/m3 zraka.
Prema WHO-u i studiji objavljenoj u časopisu „The Lancet“ 2022. godine, onečišćenje zraka odgovorno je za više od 6,5 milijuna preuranjenih smrtnih slučajeva diljem svijeta.
Stjepan Felber | Ekovjesnik