Pametnim izborom blagdanskog jelovnika pomažete očuvanju mora
Na Badnjak se tradicionalno jedu riblja jela, no pri odabiru važno je paziti na održivost ribe koja se priprema. Mora i oceani su pod velikim pritiskom i poželjno je napraviti značajan zaokret u našim životnim navikama želimo li izbjeći neželjene posljedi
U vrijeme kad osmišljavamo kakav ćemo obrok pripremiti za obitelj i prijatelje, važno je prisjetiti se da blagdanska večera može biti i održiva, bez kompromisa u tradiciji i bogatstvu okusa, ističu u WFF Adriji.
Zagrijavanje oceana i klimatske promjene uzrokuju drastične promjene i u našem Jadranskom moru, omogućujući širenje termofilnih vrsta iz Crvenog mora te pojavu invazivnih vrsta koje ugrožavaju prirodnu ravnotežu i gospodarstvo. Morski predatori poput morskih pasa gube bitku s ljudskim pritiscima, dok ribarstvo trpi zbog smanjenja resursa, a prosječna potrošnja ribe danas je dvostruko veća nego prije 50 godina.
„Kako bismo očuvali morske resurse, birajmo lokalno ulovljene i održive proizvode uz pažnju na certifikate koji jamče odgovornost i održivost. Promišljenim odabirom hrane možemo smanjiti ekološki otisak i pridonijeti očuvanju bogatstva mora za buduće generacije”, apelira Hrvoje Čeprnja, stručnjak za ribarstvo u WWF-Adriji.
Tradicionalno, blagdanski stol zamišljamo uz – bakalar. Prema legendi, prvi poznati kontakt s bakalarom u Hrvatskoj dogodio se kada je mletački plemić Piero Querini 1431. godine doživio brodolom blizu norveških obala. Nakon što su ga domaćini naučili tehniku sušenja ribe, on je odnio sušeni bakalar u Veneciju, odakle se tradicija takvog pripremanja bakalara proširila prema hrvatskoj obali.
„Iako je bakalar tradicionalni dio blagdanskog stola, on ima svoje skrivene troškove – od prelova koji ugrožava stokove do velikog ugljičnog otiska zbog transporta iz dalekih sjevernih mora”, ističe Čeprnja. „Zašto ne odabrati lokalnu, na održiv način ulovljenu ribu, poput oslića s parangala, koji je nekad bio primarni izbor sušene ribe na našim prostorima. Za razliku od bakalara, oslić gotovo da nema sitnih koščica pa je praktičniji i za konzumaciju.“
Ako se odlučujete za delikatese poput škampa, odlična alternativa je plavi rak, invazivna vrsta koja je jestiva i izuzetno ukusna. Tu je i riba paun (lav), još jedna invazivna vrsta koja šteti našim domaćim vrstama, a ukusna je poput škrpine. Iako je ozloglašena zbog svoje sposobnosti brzog širenja i otrovnih bodlji, izuzetno je cijenjena morska delikatesa. Svoj blagdanski jelovnik možete začiniti i morskim algama. Iako su kod nas slabo zastupljene u jelovnicima, alge obiluju raznolikim okusima, od slatkastog, blago slanog ili dimljenog do umamija.
„Mora i oceani ključni su za klimu i prehranu milijardi ljudi. Premda su ribolovni pritisci u Mediteranu smanjeni, zahvaljujući strožim pravilima poput EU-ove Zajedničke ribarstvene politike, još uvijek prelaze održive razine. Birajte odgovorno, lokalno i uz oznake održivosti! Svakim svojim izborom doprinosimo očuvanju mora”, zaključuje Hrvoje Čeprnja.