Na koruškom referendumu tijesna većina podržala zabranu vjetroelektrana

Novim vjetroelektranama najviše se protive stanovnici onih dijelova Koruške u kojima njihova izgradnja uopće nije planirana

Pravo glasa na referendumu protiv izgradnje novih vjetroelektrana imali su svi stanovnici Koruške stariji od 16 godina, a odaziv je bio nešto ispod 35 posto. Tijesna većina od 51,55 posto izjasnila se za zabranu vjetroelektrana, ali rezultat referenduma nije pravno obvezujući.

Na referendumu za zabranu vjetroelektrana u Koruškoj, održanom u nedjelju 12. siječnja, većina birača izjasnila se protiv izgradnje novih postrojenja, izvijestila je austrijska novinska agencija APA. Uz odaziv birača od samo 34,88 posto, nakon prebrojavanja svih glasova rezultat je vrlo tijesan, odnosno 51,55 prema 48,45 posto. Za zabranu vjetroelektrana glasalo je 76 527, a protiv zabrane izjasnilo se 71 935 birača u austrijskoj saveznoj zemlji Koruškoj.

Konkretno, referendumsko pitanje glasilo je „Treba li izgradnja novih vjetroelektrana na planinama i alpskim pašnjacima u Koruškoj biti zabranjena državnim zakonom kako bi se zaštitili priroda i krajolici Koruške?“. Kampanju za zabranu vjetroelektrana predvodila je desničarska Slobodarska stranka (FPÖ), dok su se protiv zabrane jasno izjasnile vladajuće stranke s partnerima, organizacije za zaštitu prirode i znanstvene organizacije te Katolička crkva. Rezultat referenduma nije pravno obvezujući.

U Koruškoj je trenutačno u pogonu 14 vjetroelektrana, a odobrene su ili su u postupku odobravanja još 32 pa se referendumsko pitanje na njih nije odnosilo. Prije nekoliko tjedana državna vlada predstavila je novi prostorni plan prema kojem će se vjetroelektrane graditi isključivo u sjeveroistočnom i istočnom dijelu Koruške, u okruzima St. Veit an der Glan i Wolfsberg, i to na samo 0,26 posto ukupne površine.

Zanimljivo je da je posebno velika većina bila za zabranu u onim dijelovima Koruške gdje se, prema sadašnjim državnim prostornim planovima, uopće ne bi smjele graditi vjetroelektrane. Sukladno tome, u zapadnoj izbornoj jedinici (Feldkirchen, Hermagor, Spittal an der Drau) 62,11 posto glasalo je za zabranu, dok je najveći broj glasova zabilježen u Općini Krems (86,1 posto).

Protivljenje zabrani (69,3 posto) bilo je posebno snažno u Općini Neuhaus – blizu planiranih zona vjetroelektrana! U Klagenfurtu se 63,1 posto birača izjasnilo protiv zabrane, a vjetroelektranama su naklonjeni i u Villachu (52,6 posto).

Koruški guverner Peter Kaiser (SPÖ) rekao je da vrlo tijesan rezultat referenduma pokazuje „da stanovnici Koruške još uvijek imaju podijeljeno mišljenje o korištenju energije vjetra, unatoč planiranim projektima koji će zemlji osigurati energetsku neovisnost i sigurnost. Činjenica je da nam je potreban uravnotežen energetski miks koji osigurava radna mjesta i čini nas neovisnima o skupom uvozu nuklearne energije.“

Njegov zamjenik Martin Gruber (ÖVP) shvaća zabrinutost obiju strana te naglašava kako je „gotovo polovica birača ipak glasala za energiju vjetra i protiv potpune zabrane, čime je osnažen prijedlog za strogo zoniranje“. Gruber stoga očekuje konstruktivan doprinos svih političkih snaga „pa i onih koji su inicirali referendum”.

Reagirajući na rezultat referenduma, koruški čelnik FPÖ-a Erwin Angerer izjavio je za ORF kako pretpostavlja „da će odgovorna politika državne vlade SPÖ-a i ÖVP-a sada također djelovati u skladu s tim“. Angerer također ne očekuje izgradnju novih vjetroelektrana u Koruškoj, „što sada treba osigurati i na državnoj razini”. Što se tiče postrojenja koja su već odobrena ili se planiraju, Angerer je rekao da treba „nagaziti na kočnicu“.

„Rezultat referenduma trebao bi biti dosta jasan znak za državnu politiku i prekretnica za veće sudjelovanje građana u Koruškoj, ali ukazuje i na nužnost konstruktivnog dijaloga između pristaša i protivnika vjetroelektrana“, rekao je Gerhard Köfer, čelnik koruške stranke Team Kärnten i gradonačelnik Spittala na Dravi (Spittal an der Drau). „Planirani projekti vjetroelektrana trebaju se realizirati, ali ne smije biti nekontroliranog širenja“, dodao je Köfer.

„Snage koje Korušku i dalje žele izlagati ovisnosti o nuklearnoj energiji i plinu te stranim diktatorima poput Putina bolje su iskoristile trenutačno raspoloženje birača“, poručili su iz austrijske liberalne stranke NEOS koja se povukla iz koalicijskih pregovora s Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) i Socijaldemokratskom strankom (SPÖ) o novoj austrijskoj vladi. „Središnje pitanje budućnosti na referendumu je zloupotrijebljeno za populističko prepucavanje“, poručuju iz NEOS-a te dodaju kako je referendum stanovnike Koruške stajao oko 600.000 eura, a „nije dao jasan odgovor na jedno od najhitnijih pitanja u vezi s opskrbom energijom.“

Razočarani su i Zeleni Koruške. „Glasanjem za zabranu vjetroelektrana trenutačno se zaustavlja energetska tranzicija u Koruškoj. To je opasan korak unatrag koji dodatno učvršćuje ovisnost o fosilnim gorivima koji su štetni za klimu i okoliš“, izjavila je glasnogovornica koruških Zelenih Olga Voglauer. Međutim, istaknula je i nedostatke državne vlade koja „posljednjih godina, ali ni u tjednima prije referenduma nije preuzela svoju odgovornost za budućnost održive energije, već je to prepustila Slobodarskoj stranci. Umjesto da je stanovništvu pružila kvalitetne informacije i podršku, državna vlast pridonijela je neizvjesnosti obnovljive energije.“

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Bečka tržnica Karmelitermarkt je prva energetski samodostatna tržnica u Europi!

Zahvaljujući suradnji Magistratskog odjela za tržnice Grada Beča (MA 59) i energetskog poduzeća Wien Energie, stara tržnica Karmelitermarkt postala je prva energetski samodostatna tržnica na europskom kontinentu. Na krovu tržnice instaliran je fotonaponski sustav vršne snage 20 kWp, a korištenje sustava skladištenja energije omogućuje autonoman rad tržnice i u slučaju nestanka električne struje.

Vjetroelektrane na Atlantskom oceanu mogle bi energijom opskrbiti cijelo čovječanstvo

Prema istraživanju američkog Carnegie instituta za znanost, vjetroelektrane na otvorenom moru Atlanskog oceana mogle bi generirati puno više energije od onih na kopnu, teoretski dovoljne za opskrbu cjelokupnog čovječanstva. Tako velika količina energije mogla bi se proizvesti pod uvjetom da se vjetroelektranama prekriju ogromne površine Atlantika i to uz odgovarajući način instalacije i održavanja u često ekstremnim vremenskim uvjetima.

Škotska bi do kraja godine trebala postići 100 % obnovljive izvore energije

Škotska će se po svemu sudeći predstaviti kao uzorni domaćin UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP 26), koja će se u studenom ove godine održati u Glasgowu. Naime, svi podaci ukazuju na to da će najvjerojatnije ispuniti svoj cilj postizanja 100-postotne obnovljive energije uoči početka ovog ključnog sastanka na kojem će se nastojati utvrditi budući tijek aktivnosti za suzbijanje klimatske krize.

Njemačka je ponovno dom najviše vjetroturbine na svijetu

Njemačka je odnedavno dom najvišoj vjetroturbini na svijetu. Visoka je 246,5 metara i dio je projekta male vjetroelektrane od koje se očekuje godišnja proizvodnja od 10.500 MWh, što je dovoljno za opskrbu više od 1.000 prosječnih kućanstava.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER