Ni bogatstvo ne spašava: Amerikanci žive kraće od Europljana!
Znanstvenici su ustanovili kako je tijekom promatranog desetogodišnjeg razdoblja postojala veća vjerojatnost da će Amerikanci svih imovinskih statusa umrijeti ranije nego stanovnici europskih zemalja – bez obzira na imovinski status
Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Brown otkriva kako Amerikanci svih imovinskih statusa imaju kraći životni vijek od svojih europskih vršnjaka. Iako bogatiji ljudi obično žive dulje, čak ni najimućniji Amerikanci ne nadmašuju očekivano trajanje života Europljana – u nekim slučajevima, žive jednako dugo kao i najsiromašniji stanovnici zapadnoeuropskih zemalja.
Studija je objavljena 2. travnja 2025. u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, a obuhvatila je više od 73.000 odraslih osoba u dobi od 50 do 85 godina u SAD-u i različitim dijelovima Europe. Istraživački tim predvođen znanstvenicima Brownova Centra za održivost zdravstvenog sustava želio je doznati koliki utjecaj na dugovječnost ima imovinski status te kako se taj utjecaj razlikuje između dvaju kontinenata.
Istraživači su koristili podatke američke studije o zdravlju i umirovljenju (US Health and Retirement Study) i europskog istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju (SHARE - Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe), a rezultati su pokazali da su stope smrtnosti bile veće u SAD-u na svim razinama imovinskog statusa. Jaz između bogatih i siromašnih posebno je izražen u SAD-u, ali čak ni najbogatiji Amerikanci nisu bili zaštićeni od sustavnih problema poput socijalne nejednakosti, stresa, loše prehrane i okolišnih čimbenika.
„Posljednjih godina u SAD-u opada očekivano trajanje života“, izjavila je autorica studije Irene Papanicolas. „Čak ni najbogatiji Amerikanci nisu imuni na izazove poput nejednake dostupnosti zdravstvene zaštite i sveprisutnog stresa. Ti problemi imaju kumulativni učinak na zdravlje nacije.“
U prosjeku, stanovnici zapadne Europe imali su čak 40 posto nižu stopu smrtnosti od Amerikanaca, dok su oni iz južne Europe bili 30 posto „otporniji“ na smrt, a istočnoeuropske zemlje imale su od 13 do 20 posto niže stope smrtnosti.
Znanstvenica Sara Machado, također iz Brownova Centra za održivost zdravstvenog sustava, upozorava kako „unapređenje zdravstvenih uvjeta nije izazov isključivo za najugroženije jer problemi pogađaju i najbogatije.“
Studija također ukazuje na to da lošiji zdravstveni uvjeti u SAD-u uzrokuju raniju smrt siromašnijih pojedinaca, što može stvoriti iluziju smanjenja imovinske nejednakosti u starijoj dobi. No, to je zapravo posljedica toga što siromašniji ne dožive duboku starost.
„Ako želimo smanjiti ovaj jaz, moramo se usredotočiti na dublje, strukturne uzroke – od sustava socijalne sigurnosti, preko dostupnosti zdrave prehrane i sigurnog okoliša, do kvalitete života u ruralnim i urbanim sredinama“, zaključuju istraživači.
Zdravlje nacije ne mjeri se brojem luksuznih bolnica ni visinom BDP-a, već dostupnošću osnovne skrbi i brigom za one najranjivije. U tome SAD, unatoč bogatstvu, debelo zaostaje. U mnogim europskim državama pa i uz sve izazove, građani ipak imaju kvalitetniji zdravstveni sustav koji očito donosi konkretnu korist – dulji i zdraviji život.
- Stjepan Felber | Ekovjesnik