Biljni i životinjski svijet pod prijetnjom bežičnih tehnologija
Naša ovisnost o pametnim telefonima pretvara bežične tehnologije u nevidljivo oružje koje uništava biljni i životinjski svijet
Ljudska ovisnost o mobilnim uređajima svakim danom je sve veća, a nedavno provedena analiza o utjecajima elektromagnetskog (EM) zračenja na biljni i životinjski svijet pokazala je da su bežične tehnologije, osim za ljude, postale vrlo opasno indirektno oružje kojim se ugrožava divlji svijet beskralježnjaka, kralježnjaka i biljaka.
Ugrožavanje orijentacije životinja u prostoru
Sve više je dokaza o tome kako ovisnost o mobitelima može utjecati na funkcionalnost ljudskog mozga i biti uzrok stresa, anksioznosti, nesanice te nedostatka pažnje i usredotočenosti. Međutim, novo istraživanje je otkrilo kako ljudi ipak nisu jedina bića na Zemlji na koje utjecaj ima sve veća ovisnost o bežičnoj tehnologiji.
Znanstvenici koordinacijske akcije EKLIPSE koja djeluju u sklopu Horizon 2020 programa Europske unije za istraživanje i inovacije, proveli su analizu 97 recenziranih studija na temelju kojih su uvidjeli kako je elektromagnetsko zračenje (EMZ) koje emitiraju Wi-Fi bežične mreže, mobiteli, odašiljači i električni vodovi, štetno za sisavce, ptice, insekte, pa čak i biljke. Kao dokaz tome, navodi se činjenica da sisavci poput šišmiša i miševa osjećaju magnetsko polje na koje utjecaj ima radiofrekventno elektromagnetsko zračenje (RF-EMZ). Osim šišmiša i miševa, osjetljive su i ptice, posebno golubovi koji osjećaju Zemljino magnetsko polje, koje im poput kompasa govori koji je pravi smjer i pomoću kojeg prelaze velike udaljenosti. Znanstvenici su otkrili da čak i slaba magnetska polja u radiofrekventnom području mogu poremetiti magnetorecepciju ptica i tako ugroziti njihovu sposobnost korištenja Zemljinih magnetskih polja u orijentaciji i pronalasku puta kući.
Osim kod ptica, magnetorecepcija je otkrivena i kod drugih životinja, poput crvenih lisica, a postoje dokazi da čak i veliki sisavci poput jelena koriste magnetska polja Zemlje da osjete pravi smjer kretanja. Ovu sposobnost koristi i nekoliko vrsta beskralježnjaka, uključujući crve, mekušce i voćne muhe.
Analiza je također zaključila da EMZ može promijeniti metabolizam biljaka uzrokovanjem značajnih promjena vidljivih na staničnoj i molekularnoj razini. Primijećeno je kako čak i niska razina izloženosti EMZ-u uzrokuje brzo povećanje akumulacije transkripata u rajčici kao predstavnici biljaka. Transkripcija je prva faza ekspresije gena, u kojoj se određeni segment DNA kopira u RNA.
Potreba za utvrđivanjem sigurnosnih granica elektromagnetskog zračenja
Prema mišljenju autora provedene analize, potrebno je jačanje znanstvenog znanja o EMZ-u i njegovom potencijalnom utjecaju na biljni i životinjski svijet. Pritom se posebno naglašava potreba za usmjeravanjem budućih istraživanja na kvalitetnim i replicirajućim eksperimentima tako da transparentni i lako dostupni dokazi mogu informirati društvo i kreatore politike u lakšem donošenju odluka i oblikovanju svojih politika. Stoga znanstvenici od UN-a zahtijevaju priznanje da je „izloženost EMZ-u nova zdravstvena i ekološka kriza koja zahtijeva visok prioritetni odgovor.“
Znanstvenici su mišljenja kako se na odborima koji postavljaju sigurnosne standarde često zanemaruju obrazložene biološke činjenice te se kao rezultat toga postavljaju previsoke sigurnosne granice, koje nisu ujedno i zaštitne.
Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization, WHO) zaključila je pak da trenutni dokazi ne potvrđuju postojanje zdravstvenih posljedica izlaganja elektromagnetskim poljima niske razine, ali su ipak priznali postojanje praznina u znanju o biološkim učincima, a koja zahtijevaju daljnja istraživanja.
Ipak, za široku zabrinutost štetnog djelovanja EMZ je djelomično odgovorna i sama WHO. Neki od tih strahova temelje se na izvješću koje je 2011. godine objavila Međunarodna agencija za istraživanje raka (eng. International Agency for Research on Cancer, IARC), koja djeluje pri WHO. Članovi agencije tada su se okupili u Lyonu u Francuskoj kako bi razmotrili znanstvene studije oko pitanja postoji li odnos između radiofrekventnog elektromagnetskog zračenja (RF-EMZ) i nastajanja raka. Nakon intenzivnih promišljanja, stručnjaci su odlučili klasificirati valove RF-EMZ emitirane putem mobitela, odašiljača i WI-Fi mreža kao moguće karcinogene za čovjeka.
Iako nevidljivo, ipak je onečišćenje
Britanska humanitarna organizacija Buglife (koja je predložila analizu) upozorila je na nužnost postavljanja odašiljača 5G mreže dalje od uličnih svjetala, koji privlače noćne insekte poput moljaca, te dalje od područja divljine.
Predsjednik Buglife-a, Matt Shardlow, upozorio je kako postoji vjerodostojan rizik da odašiljači 5G mreže mogu značajno utjecati na divlje životinje te je dodao: „Da bismo zaštitili okoliš u kojem živimo primjenjujemo sigurnosne granice za sve vrste onečišćenja, ali još uvijek, čak i u Europi, nisu određene sigurnosne granice elektromagnetskog zračenja, a kamoli ih se primjenjuje. Samo zato što ljudi ne mogu vidjeti elektromagnetsko zračenje to ne znači da životinje ne mogu „vidjeti“ onečišćenje ili biti značajno pogođene na živčanoj ili staničnoj razini. Već su dugo u zaostatku odgovarajući programi istraživanja i jasne mjere politike.“
Shardlow je posebno upozorio na trenutni razvoj 5. generacijskih bežičnih sustava ili 5G mreža, te je pozvao telekomunikacijske tvrtke na istraživanje utjecaja njihove bežične tehnologije na biljni i životinjski svijet, kao i na nužnost objavljivanja njihovih otkrića. U svibnju sljedeće godine Katar postaje prva država na svijetu s 5G mrežom, a njezino globalno komercijalno lansiranje se očekuje u 2020. godini.
Snažna elektromagnetska polja mogu djelovati na povećanje temperature u živom tkivu, ali životinjski svijet još uvijek nije bio izložen tolikom intenzitetu elektromagnetskog zračenja da bi osjetio povišenje temperature uslijed djelovanja zračenja. Međutim, s obzirom na strelovit globalni rast korištenja mobilnih uređaja, ostavljaju se „otvorena vrata“ ovoj potencijalnoj prijetnji. Tome u korist govori činjenica da se očekuje porast broja korisnika pametnih telefona širom svijeta s 2,1 milijarde u 2016. godini na 2,5 milijardi u 2019. godini.
U svom video izlaganju, Dr. Martin Blank s Odjela za fiziologiju i staničnu biofiziku na Sveučilištu Columbia, podijelio je s javnosti mišljenje o tome kako trenutačne sigurnosne granice elektromagnetskog zračenja mogu biti neadekvatne zbog utjecaja telekomunikacijske industrije na donositelje politike.
„Više zaštite će vrlo vjerojatno dovesti do potpunog otkrivanja mogućih sukoba interesa između regulatora i industrije“, dodao je Dr. Blank.
Klara Perović / Ekovjesnik