Migracija stabala prema zapadu uzrokovana klimatskim promjenama
Vrste su se prosječno kretale oko 10 milja po desetljeću
Rezultati istraživanja provedenog na području istočnog dijela SAD-a pokazuju kako klimatske promjene uzrokuju pomicanje pojedinih vrsta drveća prema područjima s većim količinama oborina, u ovom slučaju – prema zapadu.
U potrazi za vlagom
Svako individualno stablo ima korijene i ono se naravno, ne kreće. Međutim, ako promatramo stabla kao biljnu vrstu, oni se ipak kreću s vremena na vrijeme. Ta pojava, odnosno migracija, odgovor je na ekološke izazove, posebice klimatske promjene. Iznenađujuće jest da većina stabala ne migrira prema polovima, gdje je hladnije, već prema zapadu, gdje vladaju vlažniji klimatski uvjeti.
Naravno, kako bi izbjegli više temperature, poneke zimzelene vrste migriraju na polove, ali druge vrste, poput stabala hrasta i javora odlaze na zapad u potrazi za kišom. „U većini slučajeva, migracije stabala povezane su s vlagom“, rekao je Songlin Fei, izvanredni profesor na Odsjeku za šumarsko i prirodne resurse na američkom Purdue Sveučilištu, koji je proučavao ovaj fenomen posljednjih godina. „Padaline imaju jači kratkoročni utjecaj na pomak vrsta od temperature“, dodao je Fei.
Oba kretanja posljedica su klimatskih promjena koje sa sobom donose više temperature i obilnije kiše, što potiče deforestaciju – smanjeni udio šumskog pokrova. Prema podacima dobivenim na temelju mnogih istraživanja, pretpostavlja se da će, ako se nešto ne poduzme, do 2030. godine ostati samo 10 % očuvanih i zdravih šuma, dok će ih 10 % biti nekvalitetnog stanja. Ovo su zabrinjavajući podaci, budući da su upravo šume bitne za održavanje normalne razine stakleničkih plinova procesom fotosinteze, putem kojeg drvo uzima ugljikov dioksid iz atmosfere, oslobađajući kisik. Na ozbiljnost čitave situacije dodatno upozoravaju i nedavni dokazi, koji upućuju na to da tlo otpušta ugljikov dioksid mnogo brže no što ga biljke uzimaju procesom fotosinteze. Migracija drveća može pomoći u očuvanju pojedinih vrsta, ali istovremeno prijeti destabilizacijom šumskih ekosustava.
U istraživanju, Songlin Fei je sa svojim timom analizirao kretanja 86 vrsta drveća s područje istočnog dijela SAD-a u periodu od 1980. do 2015. godine korištenjem podataka koje je ustupila Američka šumarska služba (eng. U.S. Forest Service). Istraživanje je otkrilo da se 73 % vrsta drveća prebacilo na zapad, a 62 % na polove.
„Većina vrsta koje se kreću prema zapadu su širokolisne vrste drveća koje mogu bolje podnijeti poplave i suše te imaju veliku masu sjemena, koja poboljšava njihovu sposobnost preživljavanja“, dodao je Fei.
U studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Science Advances, znanstvenici su uspoređivali raspodjelu stabala između 1980.-2015. godine, izračunavajući udaljenost i smjer kretanja stabala. Tijekom više od tri istraživana desetljeća, prosječna godišnja temperatura u istočnom dijelu SAD-a, gdje su prikupljani podaci, u prosjeku je porasla za 0,3 °F. Najveća povišenja temperatura zabilježena su u sjevernim područjima ispitivanog teritorija, a tijekom godina došlo je i do oborinskih promjena, pa je tako povišenje temperatura potaknuto sušama uzrokovalo gravitaciju stabala prema kišnijim područjima.
Postupan prijelaz tijekom godina
Kao što je rečeno, studija se usredotočila samo na istočnu polovicu SAD-a, što znači da se stabla ne kreću, primjerice, prema Kaliforniji, Oregonu ili Washingtonu, već je prijelaz bio postupan. Vrste su se tako prosječno kretale oko 10 milja po desetljeću tijekom istraživanog razdoblja, što odgovara udaljenosti prijelaza od jednog okruga.
Potaknuta klimatskim promjenama, stabla su migrirala iz regija s manjim količinama kiša, nego što je to bio slučaj u prošlosti, prema regijama kod kojih su zabilježene veće količine kiša nego prije. Iako jugoistok SAD-a i dalje ima više oborina nego srednjih zapad, posljednjih godina je palo manje oborina nego što je uobičajeno za povijesni prosjek tog područja. U isto vrijeme, na srednjem zapadu je zabilježeno povećanje količina oborina.
„Smanjenje vlage na jugoistoku i povećanje vlage na srednjem zapadu jedan je od glavnih razloga koji je uzrokovao pomicanje vrsta drveća“, rekao je Fei.
Znanstvenicima je tijekom istraživanja dosta pomoglo to što su se u svojim analizama mogli osloniti na stvarne podatne, a ne na tradicionalno računalno modeliranje. „Ovdje se ne radi o budućim predviđanjima“, izjavio je Fei, „Empirijski podaci otkrivaju kako se utjecaj klimatskih promjena događa upravo sada – na terenu.“
Klara Perović / Ekovjesnik