Gljive koje jedu plastiku novi superheroji u borbi protiv rastuće krize otpada
Ogroman potencijal primjene u raznovrsnim područjima
Znanstvenici Kraljevskog botaničkog vrta u Londonu tvrde kako se gljive mogu upotrijebiti za razgradnju otpadnih plastičnih materijala i stvaranje održivih građevinskih materijala.
Veliki potencijal gljiva u raznim sektorima
Izvješće o stanju gljiva na svjetskoj razini za 2018. godinu (eng. State of the World's Fungi 2018), izrađeno od strane znanstvenog tima Kraljevskog botaničkog vrta u Londonu, poznatijeg kao Kew Gardens, pokazuje da su gljive sposobne ubrzati razgradnju plastičnog otpada. Konkretno se ističe učinak plijesni Aspergillus tubigensis, koja je otkrivena na odlagalištu otpada u Pakistanu i prvi put dokumentirana 2017. godine. Navedena plijesan može rasti na površini plastike, gdje izlučuje enzime odgovorne za cijepanje kemijskih veza u molekulama plastomera. „Ova sposobnost ima potencijal razvijanja u jedan od alata koji su očajnički potrebni za rješavanje sve većeg ekološkog problema plastičnog otpada“, navodi se u izvješću.
Izvješće o stanju gljiva na svjetskoj razini za 2018. godinu pokazuje da su gljive sposobne ubrzati razgradnju plastičnog otpada / Fotografija: Dezeen.com
Kew Gardens jedna je od vodećih institucija za istraživanje gljiva na međunarodnoj razini s oko 1,25 milijuna primjeraka suhih gljiva iz cijelog svijeta, a voditelj je i Lost and Found Fungi projekta kojim se nastoji podići svijest o nekima od najrjeđih vrsta gljiva u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Više od 100 znanstvenika iz 18 zemalja surađivalo je s ovom institucijom na izradi izvješća u kojem je dat pregled trenutnih znanja o raznim vrstama gljiva, kao i korist koju pružaju ne samo prirodi, već i raznim industrijskim granama. Izvješćem je dokumentirano više od 2.000 novih vrsta gljiva otkrivenih 2017. godine, dat je i pregled njihove potencijalne upotrebe te su istraživane i moguće prijetnje povezane s klimatskim promjenama, a s kojima se novootkrivene vrste gljiva mogu suočiti.
„Izvješćem je dat fascinantan pregled carstva gljiva koje imaju ogroman potencijal primjene u raznovrsnim područjima poput proizvodnje biogoriva, farmaceutskih proizvoda i novih materijala“, ističe Tom Prescott, viši znanstvenik Kew Gardensa.
Tako korištenje gljiva iz roda Trichoderma pomaže kod biogoriva, omogućujući pretvorbu poljoprivrednog otpada u šećere potrebne za proizvodnju bioetanola. Između ostalog, gljive se smatraju potencijalnim održivim izvorom građevinskih materijala, a razne tvrtke u SAD-u istražuju mogućnost proširenja tog tržišta.
Osim što pomažu ubrzati razgradnju plastiku, određene vrste gljiva se također mogu koristiti i za uklanjanje onečišćujućih tvari iz tla. Vrste gljive kao što su Pleurotus ostreatus i Trametes Versicolor zbog sposobnosti razgradnje toksičnih organokloriranih spojeva – polikloriranih bifenila (PCB) mogu pomoći u uklanjanju onečišćujućih tvari poput boja i eksploziva iz tla ili otpadne vode.
Korištenje micelija gljiva u dizajnu i arhitekturi
Dirk Hebel i Philippe Block su izgradili svoju Mycotree strukturu u obliku drveta kako bi pokazali da se micelij može koristiti za stvaranje samonosivih struktura / Fotografija: Dezeen.com
Mnogi dizajneri i arhitekti istražuju mogućnost primjene proizvoda na bazi micelija gljiva kao zamjene za polistirensku pjenu, kožu i građevne materijale. Tako su arhitekt Dirk Hebel i inženjer Philippe Block izgradili Mycotree, strukturu u obliku drveta kako bi pokazali da se micelij može koristiti za stvaranje samonosivih struktura, dok je The Living sa svojom MoMA PS1 instalacijom ukazao na potencijal primjene opeka koje se uzgajaju iz poljoprivrednih nusproizvoda i micelija gljiva – svojevrsnog biorazgradivog ljepila.
U dizajnu su pak Sebastian Cox i Ninela Ivanova predstavili upotrebu micelija za izradu namještaja od kože.
Upotreba micelija gljiva za izradu namještaja / Fotografija: Dezeen.com
Sebastian Cox i Ninela Ivanova predstavili su svoj dizajn na London Design Festivalu / Fotografija: Dezeen.com
Klara Perović / Ekovjesnik