Toksične kemikalije ugrožavaju polovicu svjetske populacije orka kitova
Najinteligentnije životinje nemaju prirodnih neprijatelja - osim nas ljudi
Poliklorirani bifenili (PCB) su zbog svoje toksičnosti zabranjeni 1970-tih godina, no njihova prisutnost u svjetskim oceanima još uvijek predstavlja glavnu prijetnju kitovima ubojicama.
Nova znanstvena studija predvođena danskim Sveučilištem u Aarhusu te objavljena jučer u časopisu Science, otkriva kako trenutne koncentracije iznimno toksičnog PCB-a tijekom sljedećih 30 do 50 godina mogu dovesti do izumiranja polovice svjetske populacije orka ili kitova ubojica (Orcinus orca).
„To je kao apokalipsa kitova ubojica“, izjavio je za Guardian autor studije Paul Jepson iz Londonskog zoološkog društva. Studijom je otkriveno kako se broj kitova ubrzano smanjuje u deset od ukupno 19 svjetskih populacija kitova ubojica.
Poliklorirani bifenili su zabranjeni prije 40-50 godina
Poliklorirani bifenili (PCB) su grupa kemijskih spojeva sintetiziranih u laboratoriju dvadesetih godina prošlog stoljeća i široko su korišteni u elektronici još od 1930-tih godina, a potom i u proizvodnji plastike. Zbog iznimne toksičnosti zabranjeni su većini zemalja još prije 40-50 godina, a 2004. godine stupila je na snagu Stockholmska konvencija, kojom se 152 zemalja svijeta obvezalo na njihovo potpuno napuštanje i uklanjanje iz otpada do 2025. godine.
No, novo istraživanje sugerira kako navedena konvencija nije dovoljno brzo i učinkovito utjecala na uklanjanje ovih toksičnih spojeva iz okoliša.
„Mislim da Stockholmska konvencija ne uspijeva“, rekao je Jepson za Guardian. „Jedino područje na svijetu za koje sam optimističan su Sjedinjene Američke Države u kojima se proizvodi 50 posto svih PCB-ova, no njihove se razine dosljedno smanjuju već desetljećima. Sve što se učinilo u Europi je njihova zabrana i nada da će se sami od sebe ukloniti iz okoliša.“
Više koncentracije PCB-a otkrivene su u orkama koje se hrane većim morskim životinjama poput tuljana, tuna i morskih pasa, za razliku od populacija koje se hrane manjim ribama kao što su skuše i haringe / Fotografija: Audun Rikardsen
Koncentracija toksičnih kemikalija ovisi o prehrani kitova
Kitovi ubojice su posebno pogođeni ovim kemijskim spojevima jer se nalaze na vrhu morskog hranidbenog lanca, a koncentracije toksičnih kemikalija povećavaju se nakupljanjem u tkivima većih i velikih morskih životinja. Nadalje, PCB spojevi se mlijekom majki kitova ubojica prenose i na potomstvo.
Istraživači sa sveučilišta i institucija širom svijeta pratili su razine PCB-a u više od 350 kitova ubojica, što je dosad najveći broj kitova obuhvaćenih istraživanjem, a korišteni su modeli za predviđanje utjecaja PCB-a na stopu smrtnosti, stopu plodnosti i imunološki sustav kitova ubojica tijekom narednih 100 godina.
Posebno su ugrožene populacije orka u visoko onečišćenim područjima kao što su Brazil, Gibraltarski tjesnac, sjeveroistočni Pacifik i Ujedinjeno Kraljevstvo, a broj kitova je u tim populacijama već upola smanjen tijekom desetljeća korištenja polikloriranih bifenila.
„U navedenim područjima rijetko su praćeni mladi orka kitovi“, izjavila je jedna od autorica studije Ailsa Hall s Odjela za istraživanje morskih sisavaca na Sveučilištu Saint Andrews.
Orke su nevjerojatno prilagodljiva vrsta
Također, u orkama koje se hrane većim morskim životinjama poput tuljana, tuna i morskih pasa, zabilježene su više koncentracije PCB-a u odnosu na populacije koje se hrane manjim ribama kao što su skuše i haringe. Tako su zbog hranjenja morskim sisavcima više ugrožene orke uz istočne obale Grenlanda, a najmanje kontaminirane populacije kitova plivaju u oceanskim vodama na krajnjem sjeveru – u vodama Norveške, Islanda, Kanade i Farskih otoka. Modeli studije pokazali su kako će ove populacije orka kitova srećom nastaviti rasti.
Jepson je mišljenja kako se kitovi ubojice mogu vratiti i na trenutno onečišćena područja ukoliko globalni napori za uklanjanje PCB-a budu uspješni.
„Orke su nevjerojatno prilagodljiva vrsta koja je oduvijek mogla nastanjivati područja od Arktika do Antarktike i posvuda između“, rekao je Jepson.
S.F. / Ekovjesnik