Novo UN-ovo izvješće, objavljeno u ponedjeljak, potvrdilo je da ozonski omotač pokazuje znakove trajnog oporavka od šteta uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a njegovo potpuno zacjeljenje predviđa se do 2060. godine.

Sto godina ranije, samo se 15 % Zemljine površine koristilo u svrhu poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a danas je više od 77 % zemljišta (isključujući Antarktiku) i 87 % oceanske površine promijenjeno izravnim učincima ljudskih aktivnosti, na što upućuje novoobjavljena globalna geografska karta „netaknutih“ ekosustava.

Plan novoizabranog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonaroa da posiječe bogatstvo amazonske kišne šume, unio je strah i nezadovoljstvo među zaštitnike okoliša i članove autohtone indijanske zajednice. National Geographic se pita je li njihov strah opravdan.

Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), čovječanstvo je u četrdeset godina u prosjeku izgubilo 60 % sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova. Glavne prijetnje životinjskim vrstama koje su identificirane u izvještaju izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

Odlukom Upravnog suda u Parizu jučer je s ciljem zaštite pariške kulturne baštine potvrđena zabrana automobilskog prometa i uvođenje pješačkih površina uz desnu obalu rijeke Seine. Iako ova sudska sapunica još nije završila, nitko više ni ne pomišlja da bi se frekventna prometnica Georges-Pompidou uz desnu obalu rijeke Seine u ovom dijelu Pariza ikada ponovno mogla otvoriti za automobilski promet.

Ako svatko od nas bude koristio manje plastike, moći ćemo zajedničkim snagama učiniti nešto više za zaštitu okoliša te za spas planeta i oceana od plastičnog onečišćenja.

Svjetski proizvođači piva suočavaju se s povećanjem cijene ječma - ključnog sastojka za proizvodnju piva, na čiji prinos ozbiljno utječu klimatske promjene. Porast cijene ječma posljedično će utjecati na pad konzumacije piva.

Vodeći svjetski znanstvenici upozoravaju kako nam preostaje još svega desetak godina da globalno zatopljenje zadržimo na najviše 1,5 °C, nakon čega će zatopljenje od samo pola stupnja znatno pogoršati rizik od poplava, suša, ekstremnih toplina i siromaštva za stotine milijuna ljudi.

Predviđa se da će do 2050. godine pritisci na različite okolišne sustave u usporedbi s 2010. godinom porasti za 50 do 90 posto bez provođenja ciljanih mjera zaštite. Kako bi se ograničile štete u okolišu, prema novoj studiji objavljenoj jučer u časopisu Nature, nužno nam je potrebna sinergijska kombinacija mjera.

Više temperature mijenjaju cjelokupnu prirodnu ravnotežu: planinske vrste prelaze s nižih na više nadmorske visine van svog uobičajenog staništa, doline tonu, a broj populacija životinjskih vrsta opada, dok se njihov životni prostor polako, ali sigurno smanjuje.