Vidljivi tragovi globalnog zatopljenja u okolišu
Klimatske promjene značajno utječu na staništa i brojnost flore i faune
Više temperature mijenjaju cjelokupnu prirodnu ravnotežu: planinske vrste prelaze s nižih na više nadmorske visine van svog uobičajenog staništa, doline tonu, a broj populacija životinjskih vrsta opada, dok se njihov životni prostor polako, ali sigurno smanjuje.
Mnogo istraživanja – jedan zaključak
Povišene temperature na Zemlji već su uvelike utjecale na živi svijet, od biljaka preko životinja do čovjeka, promijenivši njihov način života i funkcioniranja. Jedno od novijih istraživanja potvrdilo je da planinske biljke i životinje napuštaju svoja uobičajena staništa i prelaze na sve više nadmorske visine kako bi preživjele.
Pobližim praćenjem nadmorskih visina dolina u središnjoj Kaliforniji otkriveno je kako jedna od proučavanih dolina zahvaljujući sušnim uvjetima danas tone i do pola metra godišnje.
Unatoč obilnim kišama početkom 2017. godine, zahvaljujući ljudskom utjecaju južni dio kalifornijske središnje doline kontinuirano tone / © Kevin Laubacker/Brand Communications
Nadalje, u srednjoj i istočnoj Europi, rezultati provedenog istraživanja njemačkih znanstvenika pokazali su kako se rijeka Dunav tijekom zimskih mjeseci smrznula svega nekoliko puta u posljednjih 70 godina.
Daleko na jugu, na otoku Île aux Cochons ili Otoku svinja u subantarktičkom otočju Crozet, francuski znanstvenici otkrivaju kako se jedna od najvećih svjetskih kolonija kraljevskih pingvina smanjila za 88 posto od 1982. godine.
U svim navedenim, ali i ostalim slučajevima, istraživači su došli do zaključka da se sve navedene promjene mogu povezati s globalnim zatopljenjem.
Prije nekoliko godina, švicarski znanstvenici pratili su stalnu migraciju alpskih leptira i ptica prema vrhovima planina; američki znanstvenici zabilježili su promjenu u planinskoj flori Stjenjaka (engl. Rocky Mountains), a danski su pak znanstvenici ponovno posjetili Ande te otkrili kako su se biljke popele za ukupno 500 metara u razdoblju od 210 godina.
Kanadski znanstvenici nedavno su u časopisu Global Ecology and Biogeography objavili svoj rad koji obuhvaća pregled velikog broja istraživanja vezanih za promjenu visine staništa za 975 različitih vrsta planinskih biljaka, insekata i ostalih životinja.
Planinski leptir roda Zygaenidae izgubio je 79 posto površine svog prvotnog staništa u francuskim Pirinejima / Fotografija: Mikael Mildén
U francuskim Pirinejima, planinski leptir roda Zygaenidae pomaknuo je područje svog obitavanja za 430 metara naviše te tako izgubio 79 posto površine svog prvotnog staništa. Na Himalaji, gdje su temperature porasle za 2,2 stupnja Celzijeva u 150 godina, jedan livadni cvijet migrirao je više od 600 metara i izgubio 28 posto svog uobičajenog staništa. Nadalje, u planinskom lancu Ruby u Nevadi, sjeverni glodavac iz obitelji Geomyidae reagirao je na zagrijavanje od 1,1 stupanj Celzijev u 80 godina, penjući se u više predjele i time izgubio čak 70 posto svog prvotnog životnog prostora.
Sjeverni glodavac iz obitelji Geomyidae izgubio je čak 70 posto svog prvotnog staništa / Fotografija: National Park Service
Kad se sve skupa uzme u obzir, znanstvenici su izračunali da se uz porast temperature od jednog stupnja Celzijeva, biljne i životinjske vrste u prosjeku pomaknu prema višim nadmorskim visinama za sto metara.
U planinama Kalifornije, vrhovi površinom postaju sve veći jer zbog manje mase snježnog pokrova dolazi do manjeg pritiska na stijene te se one više ne smanjuje u jednakoj mjeri kao prije.
Doline tonu, a rijeke se slabije lede
Prema znanstvenicima sa Sveučilišta Cornell koji su svoja saznanja objavili u časopisu Science Advances, zahvaljujući kombinaciji trajne suše i erozijskom strujanju podzemnih voda za poljoprivredu, situacija u dolini San Joaquin u Kaliforniji i nije baš najbolja. Dolina obuhvaća 75 posto ukupnog kalifornijskog poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjava. Ona također opskrbljuje 8 posto poljoprivredne proizvodnje u SAD-u te je zabilježen spori pad njezine razine.
Također, znanstvenici sa Sveučilišta Cornell izvještavaju da je ista dolina u razdoblju od 1962. do 2011. godine godišnje gubila 1,85 kilometara kubičnih podzemne vode. Između 2012. i 2016. godine, tijekom najgore suše u državi ikad, isto područje izgubilo je 40 kilometara kubičnih podzemne vode, a razina tla padala je stopom od 50 centimetara godišnje, osim usporavanja opadanja tijekom jakih kiša 2017. godine. Danas se opadanje u razini nastavlja stopom iz razdoblja do 2016. godine.
Dunavska komisija od 1836. godine vodi evidenciju stanja druge najveće europske rijeke, koja teče od Alpa do Crnog mora. Kako su istraživači njemačkog Alfred Wegener instituta napisali u časopisu Scientific Reports, skoro svake godine pratila se debljina leda kako bi se utvrdilo može li podnijeti brojne klizače.
No, u razdoblju od 1951. do 2016. godine, Dunav se zamrznuo samo deset puta. Iako u Europi danas živi više ljudi nego ikada prije te je više i raznih ispusta u dunavsko porječje, istraživači kao glavni uzrok i dalje navode globalno zagrijavanje. Naime, zimske su temperature narasle i sada su za jedan stupanj Celzijev više nego što su bile tijekom zimskih mjeseci u prvoj polovici 20. stoljeća.
Ugrožene populacije pingvina
Kolonija kraljevskih pingvina na otoku Île aux Cochons 1982. godine / © Henry Weimerskirch
Rastuće temperature mogle bi biti glavni uzrok krize za populacije kraljevskih pingvina na otoku Île aux Cochons u subantarktičkom otočju Crozet. Naime, francuski znanstvenici su u časopisu Antarctic Science izvijestili da je 1982. godine koloniju činilo 500 tisuća parova pingvina i dva milijuna primjeraka Aptenodytes patagonicusa.
Danas je broj jedinki iste kolonije znatno smanjen, a vegetacijski pokrov tog područja se proširio. Gubitak može biti povezan s nedostatkom hrane ili velikim događajem prirodnog zatopljenja, poput prirodne meteorološke pojave El Niño, ili s bolestima kao što je ptičja kolera.
Smanjenje kolonije kraljevskog pingvina na otoku Île aux Cochons u subantarktičkom otočju Crozet od 1982. do 2016. godine / © Henry Weimerskirch
No, globalno zatopljenje i klimatske promjene već se od prije povezuju s nepogodama koje su pogodile populacije kraljevskih pingvina te mogućom lošom sudbinom carskih pingvina. Provedena istraživanja uglavnom se temelje na snimkama iz zraka i satelita, iako su istraživanja na zemlji i dalje prijeko potrebna kako bi se objasnilo zašto kolonija koja je prije imala 500 tisuća parova kraljevskih pingvina, sada broji svega 60 tisuća.
U opasnosti su i carski pingvini na Antarktici / Fotografija: International Polar Foundation, 2012.
„Uzrok značajnog pada u broju jedinki populacije pingvina i dalje ostaje misterij, koji bi se, u svakom slučaju, trebao što prije riješiti“, navode francuski znanstvenici.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik