Nakon vrlo kišnog proljeća, četvrtog najkišovitijeg od 1959. godine, i vrlo kišnog rujna u gotovo cijeloj zemlji, u pojedinim francuskim gradovima, uključujući Pariz, Strasbourg i Nicu, već je dosegnuta prosječna godišnja količina oborina.

Prosječna temperatura izmjerena tijekom razdoblja meteorološke zime (prosinac-veljača) trebala bi biti 2 °C viša od dugogodišnjeg prosjeka, što je čini trećom najtoplijom iza 2020. (+2,3 °C) i 2016. godine (+2,1 °C). Meteorološka jesen (rujan-studeni 2023.) bila je već najtoplija u povijesti mjerenja u Francuskoj.

Temperature su prešle 25 °C u nekoliko južnih francuskih departmana, a Španjolska je s 30,7 °C oborila europski siječanjski rekord

Kada je Greg Wetherbee nedavno pod mikroskopom tražio tragove metala ili ugljena, čestice koje bi mogle uputiti na onečišćenje zraka dušikom u Nacionalnom parku Rocky Mountains (Stjenjak), nije ni sanjao da će pronaći plastiku.

Plastični otpad predstavlja sve veći globalni problem i jedan od ključnih izazova zaštite okoliša. Novi razlog za zabrinutost donosi nam najnovija studija Sveučilišta u Toulouseu kojom je otkrivena značajna prisutnost mikroplastike i u zraku.

Više temperature mijenjaju cjelokupnu prirodnu ravnotežu: planinske vrste prelaze s nižih na više nadmorske visine van svog uobičajenog staništa, doline tonu, a broj populacija životinjskih vrsta opada, dok se njihov životni prostor polako, ali sigurno smanjuje.