Globalno zatopljenje prijeti i nestašicom piva

Loša vijest za pivopije!

Svjetski proizvođači piva suočavaju se s povećanjem cijene ječma - ključnog sastojka za proizvodnju piva, na čiji prinos ozbiljno utječu klimatske promjene. Porast cijene ječma posljedično će utjecati na pad konzumacije piva.

Ugroženi prinosi ječma

Pivopije širom svijeta suočavaju se s najavom loše budućnosti njihovog omiljenog pića. Zbog utjecaja globalnog zatopljenja na prinos ječma, ključnog sastojka za proizvodnju piva, očekuje se kako će u budućnosti doći do nestašice piva i dvostrukog povećanja njegove tržišne cijene, što će posljedično dovesti do smanjenja konzumacije.

Prema studiji, koju su u znanstvenom časopisu Nature Plants dana 15. listopada ove godine objavili znanstvenici s britanskog Sveučilišta Istočna Anglija (UEA), učestale suše i povećanje prosječnih svjetskih temperatura dovest će do značajnog smanjenja prinosa ječma diljem svijeta, uzrokujući pritom „dramatičan“ pad potrošnje piva. S obzirom na sveopću popularnost ovog pića, znanstvenici su mišljenja kako će to će imati značajne društvene i ekonomske učinke.

Upotreba ječma je vrlo česta u svakodnevnoj ljudskoj i životinjskoj prehrani, a oko 17 % najkvalitetnijeg zrna koristi se za proizvodnju ječmenog slada, koji je temeljna sirovina za pripremu piva. U nekim zemljama se ječam uzgaja isključivo za proizvodnju piva – primjer je Brazil gdje se 83 % ječmenog prinosa koristi za proizvodnju slada.

Kompeticija među pivskim proizvođačima za preostali ječam povećat će troškove njegove nabave, a samim time i cijenu piva (u nekim slučajevima čak i dvostruko povećanje po litri), što će značajno smanjiti njegovu potrošnju.

Pad potrošnje piva

U studiji se procjenjuje kako će ekstremni vremenski uvjeti u svijetu smanjiti količinu konzumiranog pića za 16 % - što iznosi 29 milijardi litara. Najveći pad se očekuje u zemljama s najvećom konzumacijom piva, uključujući Kinu, SAD i Veliku Britaniju.

Dok su prethodne klimatske studije bile usredotočene na usjeve poput pšenice, kukuruza, soje, riže te na ostalu robu široke potrošnje, ovo je prva studija koja je istraživala utjecaj smanjenja prinosa ječma na proizvodnju i konzumaciju piva.

S obzirom na nedostatak ječma, postoji i mogućnost intervencije politike s ciljem prioritetnog korištenja ječma u prehrambene svrhe, umjesto za proizvodnju pive. Čak i bez ovakve odluke, cijena ječma će se povećati s obzirom na to da njegove količine postaju nedostatne.

„Može se tvrditi da konzumacija manjih količina piva i nije tako katastrofalna vijest te da ima čak i zdravstvene koristi, ali ipak, nema sumnje da će milijuni ljudi diljem svijeta vrlo loše podnijeti vijest o klimatskom utjecaju na dostupnost i cijenu piva“, izjavio je Dabo Guan, profesor ekonomije klimatskih promjena na UEA i koordinator ovog istraživanja, „Mišljenja sam da bi dovoljna, dakle ne prekomjerna, količina piva mogla pridonijeti stabilnosti zabave i komunikacije u društvu.“

Opskrba i cijena piva

Studija je provedena na međunarodnoj razini, a uključivala je suradnju znanstvenika iz Velike Britanije, Kine, Meksika i SAD-a. Istraživanjem su se identificirali ekstremni klimatski događaji i modelirali učinci istih na prinos ječma u 34 svjetske regije. Zatim su se, ovisno o različitim klimatskim scenarijima, ispitali učinci rezultirajućeg smanjenja usjeva na opskrbu i cijenu piva u svakoj od ispitivane regije.

Rezultati istraživanja pokazuju da će opskrba ječmom na svjetskoj i državnim razinama progresivno opadati u skoroj budućnosti punoj ekstremnih klimatskih događaja, pri čemu će do najvećeg pada u opskrbi u iznosu od 27-38 % doći u nekim europskim zemljama, kao što su Belgija, Češka i Njemačka.

U Argentini bi se, zbog ozbiljnih klimatskih događaja, količina konzumiranog piva smanjila za 0,53 milijardi litara, što je smanjenje za 32 %. Očekuje se kako bi se, čak i pri najblažim klimatskim promjenama, ukupna potrošnja piva u Argentini i Kanadi smanjila za 0,27 milijardi litara (16 %), odnosno 0,22 milijardi litara (11 %).

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zieglergasse postaje prva bečka ulica prilagođena klimatskim promjenama

S ciljem smanjenja utjecaja efekta toplinskih otoka gradska uprava austrijskog glavnog grada odlučila je provesti pilot projekt u jednoj od ulica sedmog bečkog okruga kako bi tamošnjem stanovništvu olakšala život u vrućim ljetnim mjesecima. Bečka ulica Zieglergasse postat će tako prva ulica s mogućnošću regulacije temperature zraka čime će se značajno povećati kvaliteta života lokalnih stanara.

Trudeau obećao prihod od naftovoda uložiti u sadnju dvije milijarde stabala

Kanadski premijer Justin Trudeau obećao je u petak da će ponovo izabrana liberalna vlada prihode naftovoda Trans Mountain koristiti za financiranje plana borbe protiv klimatskih promjena vrijednog tri milijarde dolara. Plan između ostalog uključuje i sadnju dvije milijarde stabala tijekom sljedećih deset godina, javlja kanadska novinska agencija The Canadian Press.

Ukoliko ne ubrzamo tempo, za potpunu energetsku obnovu trebat će nam 363 godine!

Iako je u svijetu primjetna znatno veća razina korištenja obnovljive energije nego ikada prije, „konvencionalna energija“ je još uvijek učestala u našim domovima. Najnovija istraživanja nas upozoravaju da se primjena sustava obnovljivih izvora energije ne događa onoliko brzo koliko je to potrebno.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER