Ako gledate nezavisna istraživanja koja se provode po Hrvatskoj uspoređujući jedinice lokalne samouprave, Čakovec je uvijek pri vrhu. Bila to zaštita okoliša, nadstandard u obrazovanju, odnos prema udrugama civilnog društva ili pak poduzetnička klima, Grad Čakovec ulazi među najuspješnije jedinice lokalne samouprave u zemlji. Uspoređujemo se, ponajprije s onima koji su na nekim područjima bolji od nas, koristeći njihova iskustva i međusobno surađujući kako bi bili što bolji.

Bez obzira koji smjer završe studenti dobivaju zvanje magistra inženjera inženjerstva okoliša, s određenom subspecijalnošću, bilo prema geoinženjerstvu, upravljanju vodama ili upravljanju okolišem. Završetkom diplomskog studija student je osposobljen upravljati okolišem na održiv način i preuzeti osobnu i timsku odgovornost za strateško odlučivanje i uspješno provođenje i izvršenje zadataka pri izradi elaborata, studija i projekata iz inženjerstva okoliša te primijeniti legislativu iz područja zaštite okoliša i preuzeti društvenu i etičku odgovornost za posljedice. 

Studija koja će se izraditi temeljem ovog sporazuma neće se moći napraviti bez postojanja Plana gospodarenja otpadom, a treba znati da CGO nije spalionica otpada nego je tu cijeli niz postrojenja i sustava za zbrinjavanje otpada, dok će se za ostatni otpad, koji ostaje nakon svake obrade, vjerojatno tražiti rješenje na državnoj razini, objasnili su predlagači uz napomenu da bi 79 posto otpada u ovom budućem CGO dolazilo s područja samog Zagreba, a 21 posto s područja Zagrebačke županije.

Nakon sklapanja sporazuma Zagrebački centar za gospodarenje otpadom treba pokrenuti aktivnosti za izradu projekta koji će se dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike nakon objave poziva za EU sufinanciranje.

Predviđa se da će izrada projektne dokumentacije stajati oko 25 milijuna kuna, a računa se da bi 85 posto tih sredstava došlo iz fondova EU

U sustavu zbrinjavanja otpada značajno mjesto zauzimaju reciklažna dvorišta na koja se privremeno prikuplja otpad prije daljnje prerade. Značajna sredstva za otvaranje reciklažnih dvorišta osiguravaju se iz EU fondova, a u Hrvatskoj je otvoreno više desetaka manjih reciklažnih dvorišta, smještenih uglavnom uz odlagališta. No u posljednje vrijeme otvaraju se reciklažna dvorišta koja će djelovati u sustavu županijskih centara za gospodarenje otpadom, a za cijelu Hrvatsku predviđeno je otvaranje čak 97 mobilnih ili fiksnih reciklažnih dvorišta

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova najavljuju da će početkom sudenog biti raspisan javni poziv  "Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnoga sektora".  Za ovaj natječaj osigurano je 380 milijuna kuna u državnom proračunu, a zapravo iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Prijavitelji će moći biti ministarstva, središnji državni uredi, državne uprave po županijama, gradovi i općine, javne ustanove društvene djelatnosti te vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti

Rijeka i riječki prsten jedini do sada u Hrvatskoj sustavno riješili gospodarenje otpadom u skladu sa zakonskom regulativom. Regionalni centar Marišćina počinje raditi, a primjenjuju se i mjere odvojenog prikupljanja otpada. Centri za obradu su nužni, jer odlaganje smeća bez obrade više nije zakonski dozvoljeno, a primarna selekcija cilj je svakog komunalnog društva i zbog vlastitih prihoda, kaže direktorica KD Čistoća Jasna Kukuljan.

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske već skoro pune četiri godine radi na projektu obnove javne rasvjete u 57 općina i gradova u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji. Projektna dokumentacija je u međuvremenu pripremljena, a budući se radi o vrlo velikoj investiciji, procjenjuje se na oko 200 milijuna kuna, očekivalo se da će se najveći dio odnosno oko 90 posto financirati iz fondova EU.

Imamo samo dva izgrađena centra izgrađeni sredstvima IPA-e. To su Kaštijun kod Pule te Marišćina koja je za Primorsko-goransku županiju, ali još nemaju uporabne dozvole. Znači, nisu još u punom kapacitetu. Za centar Biljane Donje koji je za Zadarsku županiju i dio Ličko-senjske u postupku je ponavljanje javne nabave. Šibenski centar Bikarac je u raznim fazama gradnje, dakle u postupku realizacije, a splitski Karepovac je samo smetlište, ne uređeni deponij. Za Split je jedino rješenje Lećevica.

Priča o Ludbregu je u biti priča o tome kakva bi Hrvatska mogla biti, odnosno kakva može biti. U moru sumornih vijesti i događaja pravo je otkriće doći u sredinu u kojoj se mnogo toga kreće na bolje, gdje se vrijedno radi, stvara i ubiru rezultati.Ludbreg je ove godine hrvatski rekorder po povlačenju sredstava iz EU, a razvija se gospodarstvo, nezaposlenih gotovo da nema