Sa svoja 34 metra duljine ovo je dosad najveći otkriveni koralj na svijetu. Tri stotine godina stara struktura u Solomonskom moru, dijelu južnog Tihog oceana, sastoji se od milijardi sićušnih koraljnih polipa.

Prošlo je 20 godina otkako je u časopisu Science prvi put objavljena studija koja je ukazala na problem gomilanja sićušnih čestica plastike i vlakana u okolišu. Čestice su nazvane „mikroplastika“.

Otok Šćedro prostire se uz južnu obalu Hvara, dugačak je šest i pol te širok kilometar i pol, površine od svega 8,4 četvornih kilometara. Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja. Ono što ovaj značajni krajobraz čini toliko posebnim i privlačnim je razvedena obala, a upravo to svake sezone privlači brojne nautičare.

Bilo da se bave plovidbom profesionalno kao pomorci i kapetani brodova ili pak rekreativno kao vlasnici i korisnici jedrilica, motornih brodova, jahti i slično, složit ćete se da bi većinu nautičara mogli definirati kao osobe koje vole more i žele ga očuvati. Međutim, ta njihova ljubav prema moru i plovidbi često ih dovodi u blizinu prirodnih morskih staništa, uključujući i livada posidonije koje nesvjesno ugrožavaju.

Aktivisti Greenpeacea su na svjetski poznatim Morskim orguljama u Zadru postavili desetmetarsku instalaciju hobotnice, s porukom „More se čuvati mora“, kao apel hrvatskoj Vladi i Saboru za što bržom ratifikacijom globalnog Sporazuma o svjetskim morima.

Na Svjetski dan oceana javnost se upoznaje s utjecajem ljudskog djelovanja na mora i oceane, poziva na aktivnije uključivanje u globalni pokret za zaštitu oceana te mobilizira na projektima održivog upravljanja svjetskim oceanima.

Novo istraživanje znanstvenika s njujorškog Sveučilišta Stony Brook otkriva kako se najsitnije, ali ujedno i najbrojnije čestice mikroplastike u oceanskim vodama od Kariba do Arktika pri uzorkovanju i analizi morskog otpada najčešće ne otkrivaju.

„Identifikacija nove vrste iz roda Booralana još je jedan primjer kako malo znamo o oceanima i kako još puno toga tek trebamo otkriti. Ovo otkriće može pomoći znanstvenicima da bolje razumiju biološku raznolikost oceana“, kazao je dr. sc. Oliver Shipley sa Sveučilišta Stony Brook u New Yorku.

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) otkrili su kako se fitoplankton prilagođava jednom od najvećih izazova klimatskih promjena: smanjenju razine fosfora, vitalnog hranjivog elementa za održavanje života u oceanima. Ovo istraživanje predstavlja ključan korak u razumijevanju složenih odgovora morskog života na stresne uvjete u okolišu i nudi vrijedne uvide u buduće zdravlje naših oceana u suočavanju s kontinuiranim klimatskim promjenama.

U morskom rasadniku u marsejskom zaljevu Prado primijećeni su prvi izdanci posidonije posađene ovog svibnja u sklopu projekta Reposeed