Kroz ovakve inicijative, Hrvatska jača svoje kapacitete u području plave biotehnologije, spajajući znanost, gospodarstvo i očuvanje Jadrana za buduće generacije

Rezultati istraživanje u sklopu projekta PERSPIRE, punog naziva „Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama“, koje je danas predstavio projektni tim na Institutu Ruđer Bošković (IRB), pokazali su da dugotrajne poplave mijenjaju strukturu i aktivnosti mikrobne zajednice te utječu na rast i prirast biljaka.

Zahvaljujući novom hidrotehničkom laboratoriju u austrijskoj metropoli znanstvenici će moći bolje razumjeti i opisati procese koji se odvijaju u rijekama. Stečena saznanja trebala bi pridonijeti zaštiti od poplava.

Odjel za staničnu poljoprivredu finskog istraživačkog instituta VTT koristi komercijalno dokazanu Trichoderma tehnologiju za rješavanje ekoloških problema povezanih s proizvodnjom jaja i bjelanjka, jednim od najčešće korištenih životinjskih proteina u svijetu.

Uzgoj kave ili bilo koje druge biljne hrane više ne zahtijeva plantaže i velike poljoprivredne površine kakve poznajemo. Finski istraživački institut VTT pomaže tvrtkama u razvoju stanične poljoprivrede.

Novo istraživanje tima znanstvenika iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju i s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU pokazuje da se bakterije iz kravljeg želuca mogu koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u ambalaži, tekstilu ili plastičnim vrećicama.

Zajednički istraživački uspjeh znanstvenika Instituta Ruđer Bošković, riječkog Medicinskog fakulteta i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u borbi protiv bolesti COVID-19

Znanstvena radionica u sklopu projekta „Potencijal jadranskih mikroalgi za proizvodnju biogoriva 3. generacije“ dovodi u Rovinj vodeće hrvatske stručnjake u području plave biotehnologije koji otkrivaju kako morske alge mogu pomoći u pronalaženju alternativnih goriva.

Klimatske promjene i ljudski utjecaj na morske ekosustave uz prekomjerni izlov ribe rezultiraju smanjenjem ribljeg fonda, a s velikom su vjerojatnošću utjecali i na izniman porast broja meduza u sve toplijim svjetskim morima i oceanima. Europskim projektom GOJELLY, kojim koordinira njemački GEOMAR Helmholtz centar za oceanografiju, njihov sve veći broj i svojstva namjeravaju se koristiti kao izvor za proizvodnju biofiltara za čestice mikroplastike, gnojiva ili hrane za ribe.

O kvaliteti tla ovisi i kvaliteta vode koja kroz njega teče i u njega ponire, ali i kvaliteta zraka iznad tla. Iako tlo ima značajan utjecaj na cjelokupni živi i neživi svijet, ono je najizloženije ljudskom djelovanju, a broj zakonskih propisa za njegovu zaštitu i tehnologija za obradu je minimalan.