Sa svoja 34 metra duljine ovo je dosad najveći otkriveni koralj na svijetu. Tri stotine godina stara struktura u Solomonskom moru, dijelu južnog Tihog oceana, sastoji se od milijardi sićušnih koraljnih polipa.

Kako bi se pronašla rješenja za ozbiljan problem morskog otpada, stručnjaci iz Hrvatske i Italije, predstavnici institucija, nevladine organizacije i mladi okupili su se u Splitu od 4. do 6. studenog na trodnevnoj konferenciji „Marine Litter-Free Tides of Change“. Cilj im je bio jasan: prikazati primjere dobre prakse i osmisliti zajednička rješenja za obnovu i zaštitu predivnog, ali sve ranjivijeg ekosustava Jadranskog mora od daljnjeg onečišćenja morskim otpadom.

Od obala do otvorenog mora, s hrvatske i talijanske strane, Jadran je pod stalnim i sve većim pritiskom, a jedna od najvećih prijetnji je onečišćenje plastikom. S više od 80 posto morskog otpada, ponajviše plastike, hitna zajednička rješenja za očuvanje morskog ekosustava prijeko su potrebna, a kroz praktično obrazovanje i osnaživanje mladih da postanu aktivni sudionici u zaštiti prirode i okoliša, mogu se graditi temelji održive budućnosti.

Prošlo je 20 godina otkako je u časopisu Science prvi put objavljena studija koja je ukazala na problem gomilanja sićušnih čestica plastike i vlakana u okolišu. Čestice su nazvane „mikroplastika“.

Otok Šćedro prostire se uz južnu obalu Hvara, dugačak je šest i pol te širok kilometar i pol, površine od svega 8,4 četvornih kilometara. Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja. Ono što ovaj značajni krajobraz čini toliko posebnim i privlačnim je razvedena obala, a upravo to svake sezone privlači brojne nautičare.

Oceani imaju golem kapacitet za apsorpciju stakleničkih plinova, a zbog niskih temperatura Arktički ocean skladišti posebno veliku količinu CO2 u odnosu na svoju površinu. Međutim, taj učinak će u budućnosti postati slabiji, a jedan od uzroka su klimatske promjene. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Hamburgu pokazuje koliko CO2 iz Arktičkog oceana dospijeva u atmosferu otapanjem permafrosta.

Dana 11. kolovoza 2024. srednja dnevna površinska temperatura Sredozemnog mora dosegla je 28,67 °C, što je blizu rekorda od 28,71 °C izmjerenog 24. srpnja 2023. Morski toplinski valovi izuzetno su opasni za morske ekosustave.

Dr. sc. Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kazala je za HRT kako projekcije pokazuju da do kraja ovog stoljeća možemo očekivati porast temperature Jadranskog mora i do tri stupnja.

Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu objavio je na svojoj Facebook stranici fotografije ribe koja se prvi put pojavila u Jadranskom moru. Riječ je o vrsti Acanthurus monroviae koja inače nastanjuje istočni Atlantski ocean, od južnog Maroka do Angole.

Bilo da se bave plovidbom profesionalno kao pomorci i kapetani brodova ili pak rekreativno kao vlasnici i korisnici jedrilica, motornih brodova, jahti i slično, složit ćete se da bi većinu nautičara mogli definirati kao osobe koje vole more i žele ga očuvati. Međutim, ta njihova ljubav prema moru i plovidbi često ih dovodi u blizinu prirodnih morskih staništa, uključujući i livada posidonije koje nesvjesno ugrožavaju.