Zaštićena područja čine temelj očuvanja biološke raznolikosti, ali njihova zaštita i upravljanje često su neujednačeni, posebice kada je riječ o morskim ekosustavima. Iako mora i oceani pokrivaju više od 70 posto Zemljine površine te predstavljaju ključnu podršku ljudskom društvu, zdravlju i gospodarstvu, njihova zaštita zaostaje za onom na kopnu.

U vrijeme kad osmišljavamo kakav ćemo obrok pripremiti za obitelj i prijatelje, važno je prisjetiti se da blagdanska večera može biti i održiva, bez kompromisa u tradiciji i bogatstvu okusa, ističu u WFF Adriji.

Venecijanski gondolijeri u nedjelju 10. studenog organiziraju novu akciju čišćenja pa će se vodni promet u nekoliko kanala regulirati prema posebnoj uredbi gradske uprave.

Na području Crikvenice održana je velika ekološka akcija čišćenja podmorja „Eko patrola Crikvenica 2024.“ u organizaciji Ronilačkog kluba hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) Nemo-Adriatic, a svoj doprinos čistijem podmorju dali su ronioci i volonteri RK HRVI Nemo-Adriatic i Ronilačkog kluba Drugi Stupanj.

Gradsko vijeće Venecije prihvatilo je zaključak kojim se definiraju smjernice za nov ciklus aktivnosti čišćenja venecijanskih kanala, koje provodi udruga Venecijanski gondolijeri.

Očuvanje morske bioraznolikosti i razvoj strategije za bolje upravljanje lokalitetima Natura2000 glavni su ciljevi INTERREG projekta ASPEH (Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas), koji zajedno provode hrvatski i talijanski partneri.

Uz praćenje trenutne rasprostranjenosti i ekološkog stanja algi i livada morskih cvjetnica, cilj projekta BRIGANTINE je i stvoriti baze podataka koje će omogućiti učinkovitije upravljanje ovim važnim resursima u budućnosti.

Otok Šćedro prostire se uz južnu obalu Hvara, dugačak je šest i pol te širok kilometar i pol, površine od svega 8,4 četvornih kilometara. Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja. Ono što ovaj značajni krajobraz čini toliko posebnim i privlačnim je razvedena obala, a upravo to svake sezone privlači brojne nautičare.

Razvojem ribolovne tehnologije i povećanjem potražnje u posljednjih nekoliko desetljeća, velika morska prostranstva, stoljećima smatrana neiscrpnim izvorom hrane, izlovljena su do kritične točke. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, ali i klimatskih promjena.

Dr. sc. Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kazala je za HRT kako projekcije pokazuju da do kraja ovog stoljeća možemo očekivati porast temperature Jadranskog mora i do tri stupnja.