Ovaj tragičan događaj još jednom naglašava važnost mitigacije opasnih stupova elektroenergetske mreže, kao jednog od prioriteta za sigurne preletničke puteve ptica.

U Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu obilježen je Međunarodni dan strvinara te predstavljeni rezultati godišnjeg monitoringa populacije ove strogo zaštićene vrste.

Bjeloglavog supa Grifa, imenovanog u javnoj akciji uz sudjelovanje mnogih ljubitelja prirode, stručnjaci okupljeni oko partnerstva u sklopu projekta LIFE SUPport prate još od trenutka kada je krajem veljače njegova mama Inge položila jaje na litici kvarnerskog otoka Plavnika.

Od ukupne populacije koja broji oko 125 parova ove strogo zaštićene vrste ptica, godišnje čak 20-30 posto mladih ptica ispadne iz gnijezda u more te ih od utapanja spašava jedino pravodobna intervencija djelatnika Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli, koje se nalazi u istoimenom mjestu na otoku Cresu.

Osam mladih jedinki strogo zaštićene vrste bjeloglavih supova u ponedjeljak je pušteno iz Oporavilišta za supove u mjestu Beli na otoku Cresu. Ove ptice su bile primorane provesti određeno vrijeme na oporavku uslijed nesretnih okolnosti, neiskustva ili zdravstvenih poteškoća, no sada su ponovno vraćene u njihovo prirodno stanište.

Rode vole ljude, a ljudi vole rode i ta veza je stoljećima neraskidiva. Postoje brojne priče i legende o rodama koje većinu svog života provedu kraj čovjeka, gnijezde se u selima, na krovovima kuća, crkava i vatrogasnih domova, na štagljevima i stupovima energetske mreže, a hrane na poljoprivrednim površinama.

Udruga Biom traži volontere koji će tijekom ovog ljeta gumenim čamcem obilaziti kolonije gnijezdećih bjeloglavih supova na Cresu, Plavniku, Krku i Prviću!

Palina, Coline, Lima i Anton, četiri oporavljena bjeloglava supa, pušteni su u prirodu koncem prošlog tjedna iz oporavilišta za bjeloglave supove smještenog u mjestu Beli na otoku Cresu, kojim upravlja Javna ustanova „Priroda“.

Dan bijele rode (Ciconia ciconia) obilježava se s ciljem jačanja svijesti o važnosti zaštite bijele rode te upozoravanja na opadanje njihovog broja zbog nestanka prirodnih staništa. Bijela roda je dio identiteta hrvatskog sela i pokazatelj da živimo u zdravom okolišu. Hrvatska je svojom bioraznolikošću jedna od najbogatijih zemalja Europe, a naša je obaveza sačuvati to bogatstvo bioraznolikosti za buduće generacije.

Bijele rode vole društvo i blizinu ljudi, gnijezde se na krovovima kuća i gospodarskih objektima i nagrađuju vlasnike tih objekata. Svima koji imaju gnijezdo rode na krovovima svojih kuća ili gospodarskih objekata isplaćuje se naknada od 92,91 eura po gnijezdu bijele rode.