Vijeće EU-a jutros je službeno usvojilo Zakon o obnovi prirode koji ima za cilj uvođenje mjera za obnovu najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a do 2030. i svih ekosustava kojima je potrebna obnova do 2050. godine.

U ponedjeljak 17. lipnja predviđena je rasprava i moguće glasanje o Zakonu o obnovi prirode (Nature Restoration Law) na predstojećem sastanku Vijeća za okoliš, prema odluci belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a. Nevladine organizacije u koaliciji #RestoreNature pozivaju države članice koje se protive da konačno prihvate dugo očekivani zakonski propis.

Od siječnja 2024. na javnim površinama metropolitanskog područja drugog po veličini francuskog grada postavljaju se spremnici za odvojeno prikupljanje biootpada i to pored ranije uvedenih spremnika za plastiku, staklo i drugi reciklabilni otpad. Do 2026. godine planira se postavljanje ukupno 2 600 spremnika za biootpad.

Novi izvještaj Influence Mapa, koji prati tvrtke i organizacije koje pokušavaju utjecati na globalnu klimatsku politiku, otkriva taktike kojima europska mesna i mliječna industrija nastoje zaustaviti politike EU-a usmjerene na rješavanje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi te prelazak na održivu prehranu.

Države članice EU-a koje ne podupiru Zakon o obnovi prirode (Nature Restoration Law) u suprotnosti su s javnim mnijenjem. Ovo je rezultat ankete provedene u Nizozemskoj, Finskoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Švedskoj, koja pokazuje da je tri od četiri građana za novi zakon, dok raste pritisak na države članice EU-a da ga konačno usvoje.

Direktiva o pravu na popravak važan je korak u nastojanjima Europske unije da produlji životni vijek proizvoda, smanji otpad i potakne održivije kružno gospodarstvo. Njome se dopunjuju druga nova pravila EU-a o ekološkom dizajnu i jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji.

Europski parlament usvojio je u srijedu stajalište o novim ciljevima smanjenja otpada, kako bi se učinkovitije spriječio i smanjio otpad od hrane i tekstila u zemljama članicama EU-a. Zastupnici također zahtijevaju da proizvođači snose troškove odvojenog prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja tekstilnog otpada.

Novi popis kaznenih djela protiv okoliša uključuje nezakonitu trgovinu drvnom sirovinom i iscrpljivanje vodnih resursa. Pojedina kaznena djela kažnjavat će se zatvorskom kaznom do 10 godina, a predviđene su i novčane kazne za poduzeća u iznosu do tri ili pet posto ostvarenog prometa na svjetskoj razini, odnosno 24 ili 40 milijuna eura.

Države članice EU-a morat će prema novom Zakonu o obnovi prirode obnoviti najmanje 30 posto staništa u lošem stanju do 2030., 60 posto do 2040. te 90 posto do 2050. godine

„Nije u redu da talijanski građani plaćaju, u nekim slučajevima, i do 200 tisuća eura troškova obnove spomenika“, istaknuo je talijanski ministar kulture Gennaro Sangiuliano. Eko vandalima odsad u Italiji prijete novčane kazne u visini od 10 do 60 tisuća eura, ali i do pet godina zatvora u najtežim slučajevima oštećivanja talijanske kulturne baštine.